Home Gospodarstvo U BiH ima više od 1.100 benzinskih crpki, evo gdje najviše

U BiH ima više od 1.100 benzinskih crpki, evo gdje najviše

SHARE

Iako je u BiH broj benzinskih crpki u stalnom porastu, čemu svjedoči i dodatnih 60 crpki posljednjih godina, i dalje vozačima na pojedinim relacijama, između gradova BiH, nisu uopće dostupne crpke ili nailaze na one koje ne rade 24 sata.

Iz Federalnog ministarstva trgovine Klix saznaje kako je u FBiH dostupno 711 benzinskih crpki.

Najviše ih je na području Tuzlanske županije, 134, a potom i 108 u Srednjo-bosanskoj županije , kao i po 103 benzinske crpke u Unsko-sanskoj i Zeničko-dobojskoj županiji. Najmanje benzinskih crpki, tek njih šest, registrirano je u Bosansko-podrinjskoj županiji. Više od 400 crpki registrirano je i na području RS-a.

Kako su se požalili vozači, na relaciji između Gornjeg Vakufa do Novog Travnika dostupan je veliki broj benzinskim crpki koje ne rade tokom noći. Slična situacija je i u okolini Trebinja i Travnika te brojnim drugim magistralnim putevima u BiH.

Stručnjak za cestovni promet Ševal Kovačević ističe da je ključ problema u nedostatku suradnje nadležnih institucija, prije svega državnog Ministarstva komunikacija i prometa te ministarstava energetike na nivou entiteta. Naime, udruženja naftaša iz FBiH i RS-a odlučuju o tome gdje će i tko izgraditi novu benzinsku crpku.

“Resorno državno ministarstvo treba da kroz zakone odgovori na pitanje kako, kada i gdje se može postaviti benzinska stanica, a zatim sa stanovišta sigurnosti kako zaštititi sudionike u prometu da budu blagovremeno obaviješteni o položaju crpke. Potom je od izuzetne važnosti sigurnost prolaska pored crpke. Imamo slučajeva da se postavljanjem nekih reklamnih panoa pored crpki zaklanja preglednost te vozači ne vide jedni druge prilikom izlaza ili ulaza na benzinsku crpku. S druge strane, ministarstva energetike u suradnji s Ministarstvom prometa i komunikacija trebaju davati suglasnog gdje i kako treba otvarati benzinske crpke. Energenti su strateški elementi za državu i moraju biti dostupni građanima na određenim mjestima kako vozači ne bi brinuli hoće li ostati bez goriva na određenoj relaciji”, smatra Kovačević.

Prema njegovoj procjeni, ali i procjenama drugih prometnih stručnjaka, benzinske crpke trebale bi biti udaljene jedna od druge najviše 30 kilometara, ali u slučajevima kada je veća frekvencija vozila, poželjno je da vozači na svakih 20 kilometara imaju dostupnu crpku. Stoga bi ustupanje zemljišta za izgradnju benzinskih crpki, naglašava Kovačević, trebalo biti u rukama nadležnih institucija, a ne vlasnika crpki i udruženja građana.

“Nije normalno da između dva grada vozači nemaju dostupnu benzinsku crpku. Dešava se da na nekim potezima imamo po tri, četiri crpku koje su jedne drugima konkurencija, a na drugim mjestima pređete dva grada i nemate crpku. To su nerazumne stvari”, jasan je Kovačević.

Vozačima koji se nađu na autoputu A1 iz smjera Sarajeva prema Zenici također nije dostupna nijedna benzinska crpka. U suprotnom pravcu, pak, imamo crpku u Visokom.

“Nekada smo na starom putu imali crpku u Ilijašu, ali sada sudionici u prometu na dionici puta od 60 kilometara nemaju mogućnost sipati gorivo. Kod nas se mnoge stvari rade neplanski. Koordinacija mora postojati između nadležnih ministarstva koja bi trebala vršiti stručni nadzor nad ovim strateškim elementima kao što su energenti koji se distribuiraju i prodaju. Realno se očekuje i veliki priljev PDV-a od toga. Da smo do sada tako radili, mi bismo imali na stotine kilometara cesta. Ovo je trebalo uvesti prije više od 20 godina da bismo imali ono što imaju drugi, a ne ostaviti udruženju građana da uzima ekstra profit i godinama širi objekte. Nisu svi isti, ima vlasnika benzinskih crpki koji ulažu u sigurnost i arhitektonski ambijent svojih objekata, ali imamo i improviziranih pumpi koje imaju samo nadstrešnicu i ništa više”, ističe Kovačević.