Direktor Granične policije BiH Zoran Galić kroz godinu na izmaku imao je itekako zapaženu ulogu, ponajprije zbog migrantske krize koja je zahvatila ovu zemlju, ali i niza važnih poteza koje je vukao i svakako ostavio pozitivnog traga u svome djelovanju, premda je iz određenih centara moći bilo i pritužbi na njegov rad, povremeno i sporadičnih medijskih napada, međutim ne može mu se osporiti kako se znao nositi sa svim tim nedaćama i na pravi način postaviti u najtežim trenucima, te je svakako zaslužio da kroz jedan malo opširniji razgovor vidimo što je bilo dobroga, a što manje dobroga kada je riječ o Graničnoj policiji BiH kroz 2019. godinu.
Loš odnos vlasti prema ovoj agenciji
Dnevno.ba: Osvrt na 2019. godinu, odnosno učinjeno kroz istu. Najbolje znate što je sve bilo dobroga, što manje dobroga, pa kako biste ocijenili ovu godinu da ste kojim slučajem sada u nekom revizorskom povjerenstvu?
ZORAN GALIĆ: “2019. godina je bila jako teška, posebno radi kulminacije ‘migrantske krize’. Smatram da termin ‘migrantska kriza’ slobodno možemo zamijeniti ‘invazijskom krizom’, s obzirom na obujam, intenzitet, kvantitet i sve druge, kako vidljive, tako i prekrivene aspekte. Granična policija Bosne i Hercegovine je gotovo u cijelosti prepuštena sama sebi u suočavanju s navedenim. Nismo niti malo zadovoljni odnosom vlasti prema ovoj policijskoj agenciji. Naime, i prije ove kulminacije migrantske krize, GPBiH je apelirala mjerodavnim institucijama kako nam je potrebna pomoć te da se nećemo moći sami izboriti s krizom. No, institucije umjesto da su se trudile, u okviru svoje mjerodavnosti, olakšati rad Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine, čelnici tih institucija bavili su se politikanstvom. I ovim putem apeliram i molim sve političare da zajedno obiđemo državnu granicu i da vide u kakvim uvjetima rade policijski službenici.
Nadalje, proračun GPBiH je isti već 20 godina, toliko dugo traje i borba popunjavanja sistematizacije, zatim policijskim službenicima plaća se smanjivala više puta u proteklih 6 godina i sramotno je da entitetski i županijski policajci imaju veću plaću od državnih. Imamo jako lošu infrastrukturu na graničnim prijelazima. Od 83 granična i pogranična prijelaza, tek njih 19 zadovoljava EU standarde.
Unatoč, usudim se reći, sramotnim uvjetima u kojima rade policijski službenici, ono na što sam ponosan je činjenica da je ova agencija, a što govore i statistički podaci, ostvarila bolje rezultate rada počevši od 2014. godine pa naovamo. Povećan je broj otkrivenih kaznenih djela, krivotvorenih dokumenata, evidentirane su veće zaplijene opojnih droga, povećan je i broj podnesenih krim-obavještajnih izvješća, ustupljenih predmeta i slično”.
Dnevno.ba: Kroz 2019. godinu dogodila se, dakle, ta ekspanzija priljeva migranata u BiH ili kao što rekoste “invazijska kriza”. Gotovo da nema dana kako mediji nisu dobili priopćenje iz Vašeg ureda o uspješnim akcijama toga dana, međutim činjenica je da migranti i dalje pristižu, te da ih je sve više u BiH. Koliko ih trenutno ima u BiH prema Vašim podacima?
ZORAN GALIĆ: “Granična policija BiH, od početka 2019. godine do 18. prosinca 2019. godine, poduzela je mjere iz svoje mjerodavnosti prema ukupno 21 576 stranih državljana iz zemalja visokog migracijskog rizika. Od navedenog broja, 8 468 osoba je evidentirano tijekom ilegalnog prelaska ili pokušaja ilegalnog prelaska državne granice. Ostatak od 13 108 osoba je spriječen/odvraćen u pokušaju ilegalnog prelaska na područje BiH s područja susjednih zemalja.
Uspoređujući statističke podatke Granične policije BiH, za isto razdoblje 2018. i 2019. godine, evidentno je da je u ovoj godini došlo do određenog povećanja broja državljana zemalja visokog migracijskog rizika, prema kojima su policijski službenici Granične policije BiH poduzeli mjere iz svoje mjerodavnosti, s tim da se posljednjih nekoliko mjeseci bilježi pad broja otkrivenih slučajeva u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Sukladno Zakonu o strancima i Zakonu o azilu u BiH, za točan broj ilegalnih migranata koji se nalaze u BiH, mjerodavna je Služba za poslove sa strancima BiH”.
Dnevno.ba: Kakva je tu suradnja sa susjednim zemljama? Naime, činjenica je kako je granica sa Srbijom dosta propusna, dok su u Republici Hrvatskoj poprilično zaštitili svoju granicu i migranti stoga sve teže “upadaju” kod njih, a znano je da im je prvenstvena želja preko Hrvatske nastaviti put zapadne Europe, a ne zadržavanje na prostoru BiH. Kako Vi gledate na sve to?
ZORAN GALIĆ: “Granična policija BiH ostvaruje različite vidove suradnje s policijskim tijelima susjednih zemalja. U prvih jedanaest mjeseci 2019. godine, ukupno je bilo 2 872 mješovitih patrola na području BiH i susjednih zemalja, od čega je na području BiH 752, na području Republike Hrvatske 529, na području Crne Gore 196 i na području Republike Srbije 1 403 mješovitih patrola. Za provođenje mješovitih patrola, ukupno je angažirano 7 093 policijskih službenika, od toga 3 475 službenika Granične policije BiH i 3 618 službenika susjednih zemalja.
Pored navedenih aktivnosti, Granična policija BiH poduzima mjere i radnje na sprječavanju i suzbijanju krijumčarenja ljudi/migranata te je provela ili sudjelovala u provođenju određenog broja međunarodnih operativnih akcija i operativnih akcija na razini BiH, s ciljem otkrivanja i sprječavanja krijumčarenja ljudi/migranata. Tijekom realizacije operativnih akcija, lišen je slobode veći broj osoba koje su sudjelovale u krijumčarenju ljudi/migranata preko područja BiH. Granična policija BiH evidentirala je, u prvih jedanaest mjeseci 2019. godine, 75 kaznenih djela ”krijumčarenja ljudi” i 5 kaznenih djela ”organiziranje skupine ili udruženja za obavljanje KD krijumčarenje migrantima”.
Policijski službenici Granične policije BiH, u suradnji s pripadnicima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Republike Slovenije, posredstvom EUROPOL-a, u studenom 2019. godine, na području Kozarske Dubice, Kostajnice, Novog Grada i Prijedora realizirali su Međunarodnu operativnu akciju „River“. OA River jedna je u nizu akcija Granične policije BiH, s ciljem identificiranja, otkrivanja i procesuiranja krijumčara ljudi i presijecanja organiziranih kriminalnih skupina.
Tijekom realizacije operativne akcije, slobode je lišeno pet državljana BiH zbog postojanja osnova sumnje da su počinili kazneno djelo „organiziranje skupine ili udruženja radi izvršenja kaznenog djela krijumčarenja migranata“, a u vezi s kaznenim djelom „krijumčarenje ljudi“, na način da su organizirano iz Srbije, preko Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, Sloveniju i druge zemlje Europske unije krijumčarili državljane zemalja visokog migracijskog rizika.
Specifično je kako smo krajem 2018. godine imali jednu operativnu akciju „Centar“, u kojoj su izvršitelji kaznenih djela bili svi strani državljani, oni koji su se u ovim migrantskim rutama ubacili kao krijumčari i njih 10ak je lišeno slobode.
Samo u posljednjih tjedan dana GPBiH je imala dvije velike operativne akcije. OA kodnog naziva „Game“, tijekom koje su slobode lišena tri državljana Bosne i Hercegovine zbog postojanja osnova sumnje da su počinili kazneno djelo „organiziranje skupine ili udruženja radi izvršenja kaznenog djela krijumčarenja migranata”, a u vezi s kaznenim djelom “krijumčarenje ljudi”, na način da su organizirano iz Republike Srbije u BiH krijumčarili ilegalne migrante afroazijskog podrijetla, s namjerom da ilegalni migranti budu dalje prokrijumčareni prema zemljama Europske unije. U okviru operativne akcije „Sava“, spriječeno je krijumčarenje osam osoba afroazijskog podrijetla. Krijumčarenje je otkriveno na obali rijeke Save u graničnom pojasu na području općine Odžak”.
Dnevno.ba: Koliko sama politika igra ulogu u Vašem poslu, jer činjenice govore kako su se i preko Granične policije BiH povremeno nastojala “lomiti” određena politička “koplja”?
ZORAN GALIĆ: “Politika je duboko ušla u sve pore sigurnosnog sustava. Činjenica je da je bilo izraženo nastojanje određenih političkih krugova, točnije pojedinaca iz tih krugova, na osnovu visokih funkcija koje obnašaju, da utječu na rad GPBiH. Takvi utjecaji su se manifestirali kroz prizmu pokušaja nametanja odgovarajućih kadrovskih rješenja, izuzetno osjetljivoj proceduri činovanja pa i prijama novih uposlenika i na određene načine pokušavaju se uvući kadrovi koji će voditi stranačke politike, ne gledajući razinu u profesionalnom smislu. Opća karakteristika tih nastojanja, bila je da su svi oni tijekom intervencije pozivali na nacionalni ekskluzivitet, koji im je navodno dodijeljen, da bi skrbili o „svojim policijskim sunarodnjacima“ u sklopu GP BiH.
Smatrao sam, i sada smatram, da su takve tendencije prije svega nezakonite te sam se u okviru svojih mogućnosti njima i suprotstavljao i uvijek ću im se suprotstavljati. Zbog nezadovoljstva tih krugova i mišljenja, principijelnih stavova, često sam bio meta neprofesionalnih tekstova i dezinformacija na pojedinim politički dirigiranim portalima, koji se sustavno trude narušiti moj i ugled ove policijske agencije te me diskreditirati kao osobu, u svrhu jeftinih političkih opcija”.
Dnevno.ba: Kakav je danas odnos ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića i glavnog generalnog inspektora policije Zorana Galića?
ZORAN GALIĆ: “Odnos s odlazećim ministrom sigurnosti BiH isključivo je profesionalan. Nažalost, tijekom njegovog mandata, u više navrata smo imali različite stavove i mišljenja, koji proizlaze iz činjenice, koja se nerijetko zanemaruje, da je Granična policija Bosne i Hercegovine, kako je propisano Zakonom o graničnoj policiji BiH, Zakonom o policijskim službenicima BiH, policijska agencija s naglaskom na operativnu samostalnost unutar ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine. Ministar Mektić je, u više navrata, tu nespornu zakonsku činjenicu, svjesno ili ne, zanemarivao.
Bez obzira na različite stavove, ne može se osporiti činjenica da ministar Mektić je ulagao napore da sanira posljedice migrantske krize, no ovdje se da pričati i o činjenicama koliko su zapravo drugi slojevi društva bili podrška u istom, kako Ministarstvu sigurnosti, tako i Graničnoj policiji BiH, počevši od mjerodavnih institucija do Operativnog stožera za pitanje migracija BiH na državnoj razini, što je još jedan pokazatelj kako je Granična policija BiH u ovom razdoblju migrantske krize skoro u potpunosti prepuštena sama sebi”.
Dnevno.ba: U više navrata ste isticali manjak djelatnog osoblja u svojim redovima, pa što kažu Vaše procjene o tome koliko ljudi trenutno nedostaje u Graničnoj policiji BiH za iole normalan rad?
ZORAN GALIĆ: “Granična policija BiH poslove nadzora granice provodi na državnoj granici BiH dužine od oko 1 600 km, dok poslove graničnih provjera obavlja na 83 granična prijelaza, od kojih je 55 graničnih prijelaza za međunarodni promet, dok je 28 graničnih prijelaza definirano za pogranični promet. Navedene poslove, prema Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Granične policije BiH, predviđeno je da obavlja 2 426 policijskih službenika, koliko je sistematiziranih radnih mjesta policijskih službenika. Zaključno s 01.12.2019. godine, broj popunjenih radnih mjesta policijskih službenika iznosi 2 038, što znači da Graničnoj policiji BiH trenutno nedostaje 388 policijskih službenika.
Problem je to kada dobijemo podršku mjerodavnih tijela za prijam novih službenika, za vrijeme koliko traje njihovo školovanje, nama gotovo isti broj službenika ode u mirovinu. Napravili smo određene procjene koliko je ljudi potrebno za odgovarajući odgovor na istočnom dijelu granice kako bi se pokrile sve moguće točke prelaska u dužini oko 600 kilometara. Riječ je o nedostatku više od 1 000 policijskih službenika.Trenutno je u nadzoru granice BiH iz drugih agencija angažirano: 15 službenika Državne agencije za istrage i zaštitu, 28 Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i 84 Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske”.
Dnevno.ba: Koliko je danas opasan ovaj posao. Vidjeli smo proteklih dana što se dogodilo u Crnoj Gori gdje je jedan djelatnik njihove Granične policije smrtno stradao nakon ispaljenog hica od strane tamošnjih kriminalaca?
ZORAN GALIĆ: “Policijski službenici Granične policije BiH svakodnevno su izloženi opasnostima, posebno kada je riječ o pojačanom migracijskom pritisku. Migracijski pritisak proširio se dužinom čitave državne granice sa Srbijom i Crnom Gorom, a istovremeno su intenzivirani pokušaji ilegalnog prelaska državne granice na izlazu iz BiH prema Hrvatskoj. Veoma je složeno stanje koje se ne može riješiti postojećim kapacitetima i ljudstvom, koji se maksimalno angažiraju od 2017. godine. Naglašavam da samo 15 posto službenika koji trenutno rade u Graničnoj policiji može obavljati nadzor graničnog pojasa jer ih je 85 posto angažirano na prijelazima koje ne možemo ostaviti bez ljudi. Tako da imamo tek 2 policijska službenika na 25 km (jedna patrola).
Policajci su u doticaju s ilegalnim migrantima među kojima ima i onih koji dolaze kao pripadnici poražene islamske zajednice, koji ne prežu ni od čega, a tek na petom, šestom mjestu su oni migranti čije zemlje su zahvaćene ratom te iz ekonomskih razloga nastoje ući u zemlje Europske unije.
Bez obzira na sve probleme, nedostatak ljudstva, nedostatak specijalističke opreme te opasnosti kojima su izloženi, policijski službenici pružaju svoj maksimum”.
