Home Život Organski uzgojena hrana potencijal je za budućnost BiH

Organski uzgojena hrana potencijal je za budućnost BiH

SHARE

Organski uzgojena hrana već je godinama tražena roba diljem svijeta, a sve češće se može naći i na bh. trpezama. Kupci ovakvih proizvoda većinom su oni koji gaje nepovjerenje k genetski modificiranim organizmima ili oni koji žele bez straha od zaostalih pesticida i raznih kemikalija jesti voće i povrće.

Među proizvođačima i konzumentima organskih proizvoda u BiH sve je više mladih. Možda ćete reći kako kod nas svijest nije još dovoljno razvijena, kako narod nema dovoljno novca da bi si priuštio ove, u većini slučajeva skuplje proizvode, no budućnost ne samo Zemlje nego i poljoprivrede i poljoprivrednika je u ekološkoj proizvodnji, pa svakako treba razmišljati u tom smjeru.

Broj proizvođača

BiH oko 80 posto potreba za hranom zadovoljava preko uvoza, pa tako statistika bilježi i uvoz bijelog luka iz Kine, suhih šljiva iz Čilea, žitarica iz Poljske…

Međutim, dva suvremena trenda, povećana potražnja organski uzgojenog voća i povrća te naručivanje hrane preko interneta, predstavljaju vjetar u leđa poljoprivrednoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini koja se bori protiv nelojalne konkurencije i kojoj nedostaje podrška države.

Organska proizvodnja, prema mišljenju mnogih, ono je čemu bi se BiH trebala okrenuti, mogli bismo proizvoditi razno voće, povrće, začinsko i ljekovito bilje. Naime, osim domaćih kupaca, za ovom vrstom proizvoda vlada velika zainteresiranost i među strancima.

Ukupan izvoz organskih poljoprivrednih proizvoda iz BiH povećava se iz godine u godinu i velika je potražnja za njima na globalnom tržištu, tako da BiH ima dobre prilike iskoristiti svoje potencijale u ovom sektoru. Razlog je to što se sve veći broj malih proizvođača okreće upravo ovakvom načinu proizvodnje. Iako u BiH još uvijek ne postoji registar, pretpostavlja se da u cijeloj regiji djeluje 10.000 proizvođača. Procjene su da u FBiH djeluje 70 organskih proizvođača.

U RS-u 2018. bilo je registrirano 28 proizvođača organske hrane, što je za 33% više u odnosu na godinu ranije. Porast broja proizvođača organske hrane istodobno prati i povećanje površina pod organskim zasadima, kao i rast izvoza.

Pozitivni primjeri

Pozitivan primjer organske poljoprivredne proizvodnje u BiH svakako je tvrtka “Eko Jasmina”.

Čapljinka Jasmina Šoše Ćušić počela je s prodajom povrća preko društvenih mreža prije četiri godine, a sada rukovodi trgovinom u središtu Mostara i tvrtkom “Eko Jasmina” s mrežom kooperanata iz cijele Hercegovine. Kupcima nude ekološki uzgojeno voće i povrće, ali i proizvode od istog. “Sve se uzgaja po sezonama, kada je određenoj kulturi sezona tada se i sadi, pušta se da sazrije bez ikakvog požurivanja biljke.

Sam taj proces uzgajanja nečega što je ljudima jako potrebno fascinira me i jako sam ponosna na to što mi pridonosimo boljem zdravlju velikog broja djece u našem gradu i šire”, kazala je ranije Šoše Ćušić, dodavši kako su je puno puta kupci obradovali sa svojim priznanjima kako je vrlo lako uočiti razliku između njezinih proizvoda i onih koje kupe u trgovinama.

Tradicionalna i organska poljoprivreda nisu isto

Iskusnim poljoprivrednicima znatno je lakše preorijentirati se na organsku proizvodnju nego onima koji se poljoprivredom nikada nisu bavili.

Znanja koje stječete u konvencionalnoj proizvodnji neprikosnovena su u daljnjem bavljenju poljoprivredom po organskim principima. Iako organska proizvodnja u mnogome podsjeća na obrade zemljišta kakva su primjenjivali naši preci, moramo napraviti razliku između onoga što nazivamo tradicionalnom poljoprivredom i organskom proizvodnjom.

Organski proizvod je samo onaj koji je certificiran jer je kontroliran. Nitko nam ne zabranjuje proizvodnju po organskim principima, ali bez certifikata taj proizvod ne možemo nazvati organskim. Jedna od važnih stavki organske proizvodnje je očuvanje biodiverziteta ili biološke raznovrsnosti. Upravo ovo je i dovelo do očuvanja, prije svega, autohtonih sorti, piše Večernji.ba