Home Vijesti Mlađima od 18 i starijima od 65 omogućiti izlazak, zaštititi zaražene, a...

Mlađima od 18 i starijima od 65 omogućiti izlazak, zaštititi zaražene, a one koji svjesno šire zarazu najoštrije kazniti

SHARE

Ustavni sud BiH 22. travnja izjasnit će se po tužbi skupine građana koji smatraju da su im odlukama različitih kriznih stožera u BiH ugrožena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom BiH. Posebno se to odnosi na odluke o zabrani kretanja djeci i mladima do 18, kao i starijima od 65 godina. O dvjema navedenim odlukama, odnosu javnosti prema osobama zaraženim koronavirusom, ali i kako postupiti prema onima kojih ga svjesno šire, zatražili smo mišljenje prof. dr. Hane Korać, stručnjakinje u oblasti kriminologije, penologije ali i viktimologije, znanosti o žrtvama, čiji značaj posebno dolazi do izražaja u vremenima kada su mjerodavne institucije radi zaštite zdravlja stanovništva prisiljene donositi mjere kojima se u nekim slučajevima ograničavaju ili potpuno ukidaju neka od temeljnih ljudskih prava, poput prava na slobodnu kretanja.

Mjere narušavaju zdravlje

 

Apsurd je i da neke od mjera donesenih radi zaštite zdravlja istodobno narušavaju zdravlje pojedinih kategorija, i to u pravilu onih najranjivih. “Razumijem članove kriznih stožera u BiH koji su se našli u dosad nepoznatoj situaciji te su se radi zaštite zdravlja ljudi odlučili na rigorozne mjere, ali isto tako smatram da te mjere treba preispitati, a dio njih promijeniti ili ublažiti. Kad su u pitanju djeca i mladi do 18 godina, ne vidim nijedan razlog da im se ne omogući izlazak i boravak u prirodi u pratnji roditelja ili skrbnika, odnosno osoba s kojima žive. Ako s njima mogu svakodnevno boraviti u zatvorenom, nema nijednog razloga da pod njihovim nadzorom ne mogu boraviti i na otvorenom, posebno u prirodi, jer će to i jednima i drugima ojačati imunitet i pozitivno utjecati i na njihovo psihičko zdravlje. Posebno se to odnosi na djecu s poteškoćama u razvoju koju, smatram, treba izuzeti od bilo kakvih zabrana koje moje negativno utjecati na njihovo zdravlje”, objašnjava nam prof. dr. Hana Korać. Mjerodavni bi, smatra prof. dr. Korać, stručnjakinja u oblasti kriminologije, penologije i viktimologije trebali biti znatno blaži i prema osobama starijim od 65 godina. “Nemojmo zaboraviti da su to najodgovorniji članovi našeg društva koji se uvijek pridržavaju svih donesenih mjera i uputa. Ne vidim nikakvog razloga da im se ne omogući izlazak u ranim jutarnjim, od recimo pet ujutro do 11 sati, te popodnevnim satima, od 18 do 20 sati, radi šetnje i obavljanja poslova. To će itekako povoljno utjecati na njihovo zdravlje, a jedini termini u kojima ne bi trebali izlaziti jesu u vremenu kada se ljudi vraćaju s posla i ne sumnjam nimalo da bi oni poštovali jednu takvu značajno blažu mjeru”, objasnila je prof. dr. Korać koja naglašava kako opravdanja za nepoštivanje kretanja u vrijeme policijskog sata nema. Kakav stav će Ustavni sud BiH zauzeti po tužbi građana, znat će se za nekoliko dana. No, već sad nema nimalo sumnje da su radi zaštite zdravlja ugrožena mnoga ljudska prava, od prava na slobodu kretanja do prava na rad te da pandemija koronavirusa proizvodi više različitih vrsta žrtava. S prof. dr. Korać, koja se bavi i znanošću o žrtvama, razgovarali smo i o odnosu javnosti prema zaraženima koronavirusom u BiH te tretmanu onih koji svjesno šire zarazu. “Onoga koji svjesno prešuti da je zaražen i na taj način ugrozi zdravlje i živote drugih, po mom mišljenju, treba najoštrije kazniti. To je kazneno djelo za koje su predviđene kazne od jedne do deset godina zatvora u BiH, a u nekim zemljama i puno strože. Takvi ljudi gori su npr. od vozača pod utjecajem alkohola jer oni svjesno ugrožavaju druge.

Zaštita identiteta oboljelih

I sama sam sugerirala agencijama za zaštitu osobnih podataka tražeći da se imena onih koji svjesno šire zarazu trebaju objavljivati u svim medijima“, kaže nam prof. dr. Hana Korać. Oboljeli, po njezinu mišljenju, trebaju svaki oblik zaštite, pa i zabranu objave njihova identiteta. “Ako je oboljeli pod nadzorom liječnika, zašto bi trebalo objaviti njegovo ime? Njemu treba liječenje, a ne bilo čija osuda za nešto za što nije kriv ili nešto puno gore. Zaraženi, za razliku od onih koji svjesno šire zarazu, trebaju svaki mogući oblik zaštite”, zaključuje u razgovoru prof. dr. Hana Korać, stručnjakinja u oblasti najtežih kaznenih djela i autorica nekoliko udžbenika u oblasti prava te znanosti o žrtvama.