Za razliku od svojih evropskih susjeda, Švedska se nije odlučila za strogo zatvaranje usljed COVID-19, i iako su sva javna okupljanja više od 50 ljudi zabranjena, restorani i barovi su otvoreni, a djeca i dalje pohađaju škole. Švedski akademici odmjerili su prednosti i nedostatke modela iz Stockholma (Švedski model), piše Logicno.com
Uprkos odluci za fleksibilne karantenske mjere, Švedska je daleko iza Španije, Italije i Velike Britanije u pogledu potvrđenih slučajeva COVID-19 i povezanih smrtnih slučajeva, sa samo 23 216 zaraženih i 2.854 smrtnih slučajeva.
Međutim, istovremeno, nordijska zemlja je značajno nadmašila svoje susjede, Dansku, Norvešku i Finsku, koji imaju 503, 214 i 246 smrtnih slučajeva. Da li je zdravstvena strategija Stockholma uspjela ili ne, vidjećemo tokom narednih mjeseci, kažu švedski posmatrači.
FUNKCIONALNA EKONOMIJA I IMUNITET KRDA
“Mislim da će se to dugoročno pokazati dobrom strategijom”, kaže Peter Nilsson, profesor interne medicine i epidemiologije na Univerzitetu Lund. On napominje da je švedska „fleksibilna restriktivna strategija“ omogućila zemlji da održi ekonomiju u pokretu i izbjegne nagli rast stopa nezaposlenosti. “Toliko je važno shvatiti da će smrt od COVID-19 biti daleko manja od smrti uzrokovane blokadom društva kada ekonomija propadne. Zašto? Zbog nezaposlenosti i svih socijalnih problema s njom. Loša ekonomija će naštetiti i ubiti ljude u budućnosti “, tvrdi akademik.
Pored toga, jedna od posljedica strategije je imunitet krda, naglašava Nilsson, dodajući da će drugi, a moguće i treći talas COVID-19 postati lakmus test za pristupe koje su usvojile Švedska i druge zemlje.
“Švedska bi mogla da dostigne imunitet ranije nego druge zemlje, što znači da će se širenje virusa i broj smrtnih slučajeva smanjiti jer će većina stanovništva biti imuna”, odgovara Mikael Rostila, profesor na Odjeljenju za nauke o javnom zdravstvu pri Univerzitet u Stokholmu. “Druge zemlje koje se sada počinju ponovo otvarati možda će doživjeti drugi talas virusa. Dakle, možda su upravo odložile tešku epidemiju”.
Ideju o imunitetu krda više puta je izneo Anders Tegnell, epidemiolog švedske Agencije za javno zdravlje i arhitekta COVID strategije ove zemlje. Međutim, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila je u aprilskoj izjavi da “nema dokaza da su ljudi koji su se oporavili od COVID-19 i imali antitijela zaštićeni od druge infekcije”.
NEUSPJESI ŠVEDSKE STRATEGIJE: STARIJI I ETNIČKE MANJINE
Ipak, švedski akademici priznaju da je broj smrtnih slučajeva u toj zemlji veći nego u susjednim nordijskim državama. Što je još gore, pandemija je pronašla domove za starije, napominju.
“Moramo obaviti mnogo više testiranja”, kaže Peter Nilsson. “Moramo ponuditi mnogo bolju opremu. I naravno, to je stvar obrazovanja. U Stockholmu je, na primjer, rečeno da su mnogi zaposleni u domu za starije osobe, samo privremeno zaposleni. Oni dolaze raditi a onda odlaze kući. A mladi ljudi poput studenata rade dodatni posao. Naravno, mnogi od njih možda nisu toliko obrazovani kao redovno osoblje. Dakle, naši zvaničnici su izjavili da je to nešto tragično, pa se nadamo da druge zemlje mogu na bolji način zaštititi starije osobe”.
Velik broj smrtnih slučajeva u domovima za njegu izazvao je dosta kritika prema strategiji, ukazuje Paul Franks, profesor genetske epidemiologije na Univerzitetu Lund.
Drugi problem je što Švedska nije uspjela da zaštiti svoje ranjive etničke manjine od pandemije, kaže on.
“Znate, oko 10 do 15% stanovništva čine imigranti”, kaže on. “Mnogi od njih ne govore švedski ili engleski. Tako da komunikacija nije bila sjajna. I shodno tome, nažalost, mnogi od ranih smrti desila se među imigrantskim zajednicama.”
U aprilu je Švedska agencija za javno zdravlje naglasila da su velike imigrantske grupe u zemlji imale veći rizik da budu pogođene COVID-19 u poređenju sa rođenim Šveđanima. “Među Somalcima rizik je skoro pet puta veći u poređenju sa ljudima rođenim u Švedskoj”, priznao je švedski državni epidemiolog Anders Tegnell 14. aprila.
‘MORAMO DA SAČEKAMO I VIDIMO KAKO ĆE SE ODVIJATI’
Sredinom aprila, grupa od 22 naučnika sa vrhunskih švedskih univerziteta i istraživačkih instituta napisala je otvoreno pismo u Dagens Niheter-u kritikujući Agenciju za javno zdravlje zbog njenog „duboko pogrešnog“ pristupa i pozvala vladu da revidira strategiju, kako je broj smrti od COVID-a u Švedskoj dostigao 1.000 ljudi.
“Naravno, oni su veoma, veoma zabrinuti zbog smrti, i predviđanja još većih brojeva smrtnih slučajeva”, komentariše Peter Nilsson. “Ali naši najbolji stručnjaci predviđaju smrt između 10.000 i 20.000; 80 ili 90% će biti stariji. Samo nekolicina će biti mlađi ljudi. A neki od tih stručnjaka ne uzimaju u obzir ono o čemu smo razgovarali – drugi talas i finansijska kriza bi ubili još više ljudi”.
Postoji kombinacija faktora koji ukazuju na uspjeh i neki koji ukazuju na neuspjeh, ali to je fer cijena, kaže Paul Franks.
“Govorimo o nominalnoj vrijednosti, možete reći – strategija u Švedskoj nije uspjela jer smo imali mnogo više smrtnih slučajeva nego bilo koje druge zemlje”, kaže on. “Međutim, da biste održali blokadu, znate, sve dok vakcina ne bude dostupna – ljudi uglavnom prihvataju da je to nerealno. Dakle, većina zemalja pokušava ponovo otvoriti svoje društvo. Švedska ne mora ponovo da otvori svoje društvo. Mora da održi ono što već radi. Što je moguće. To bi se moglo i učiniti. ”
Uprkos sve većim kritikama mnogih zemalja, svijet „sada gleda pozitivnije na švedsku strategiju jer postoji veliki pritisak da se ponovo otvore društva“, primjećuje Mikael Rostila.
On odbacuje ideju da švedski model može usvojiti bilo koja zemlja: “Šveđani imaju veliko povjerenje u državne institucije i političare što se pokazalo u mnogim anketama”, kaže profesor. „Stoga Švedska može imati drugačiju strategiju koja se zasniva na uvjerenju da će građani slijediti savjete vlade i javne zdravstvene agencije bez zabrana ili zakona“.
“Ostaje da se vidi da li je švedska strategija najuspješnija”, naglašava Rostila.
“Gledajući unazad, nakon jedne ili dvije godine, to možemo procijeniti”, slaže se Peter Nilsson. “Zato je vrlo važno to shvatiti čak i ako su parametri različiti u različitim zemljama. Dakle, to se ne može u potpunosti pravilno procijeniti kada smo tek u sredini. Moramo da sačekamo i vidimo”.