Home Vijesti Vrtići u HNŽ-u traže jasnije kriterije za rad

Vrtići u HNŽ-u traže jasnije kriterije za rad

SHARE
Predstavnici privatnih predškolskih ustanova koje djeluju na području HNŽ-a upozorili su Zavod za javno zdravstvo HNŽ-a na pojedine Preporuke za rad predškolskih ustanova koje su izdane, a nisu u skladu sa strukom ili su nedovoljno precizirane te su zamolili da se usuglase potrebe struke sa smjernicama Zavoda, u svrhu dobrobiti djece. Distanca, maska, broj u skupini Pojasnili su redom probleme u poštivanju ovih mjera, a prva u nizu je ”Poticanje distance”. Pojašnjavaju kako je osjećaj sigurnosti i bliskosti neophodan za razvoj socio-emocijonalnog aspekta. ”Poticanjem djeteta na distancu snažno utječemo na dječje emocije i činimo mu dugoročno znatno veću štetu negoli virus corone. Ukidajući djetetu pravo na zdravi socijalni kontakt vrtić pretvaramo u čuvalište u kojem su djeca prisiljena boraviti dok roditelji, koji nisu imali izbora, obave svoje poslove”, pojasnili su u svojoj reakciji upućenoj ZZJZ HNŽ. Dalje, problematična preporuka je i ”Inzistiranje nošenja maske kod odgajatelja”, zbog interakcije u vrtiću koja je uvelike uvjetovana ekspresijama lica i neverbalnom komunikacijom. ”Noseći masku odgajatelj djetetu uskraćuje tu mogućnost. S obzirom na iskustva, osobito s najmlađim uzrastom kod djece je često prisutan strah od bilo kakvih odora, kostima i sl. uvjereni smo da će kod većine djece odgajatelj s maskom preko lica izazvati u najmanju ruku nelagodu”, istaknuto je. Naglašeno je kako odgojne skupine uobičajeno broje između 20 i 25 djece te da su unutar jedne odgojne skupine u cjelodnevnom boravku (8-11 sati) raspoređena po dva odgajatelja uz obavezno preklapanje. Zato je istaknuta i problematika mjere ”Broj djece u skupinama, kriterij odabira djece, raspored rada odgajatelja”, jer su preklapanja odgajatelja neophodna zbog sigurnosti djece i kvalitete odgojno-obrazovnog rada.
Po pitanju sigurnosti predložene mjere kojima u skupini treba biti samo jedan odgajatelj posebno su rizične za jasličku skupinu i za skupine u kojima borave djeca s posebnim potrebama”, navodi se. Kadar, hrana, spavanje, dolazak Također, istaknuto je da su rezultati internih anketa po ustanovama pokazali su da je potreba za uslugama vrtića gotovo do popune kapaciteta što je po prosječnom broju skupina gotovo duplo od preporučenog broja epidemiološke službe ( 10 djece u skupini). S obzirom na kadrovske mogućnosti, a da bi smo zadovoljili preporučene mjere i potrebe korisnika svaki odgajatelj bi provodio 60 umjesto 30 sati tjedno neposredno u radu s djecom predviđenih pedagoškim standardima i normativima( N.N. Br.9 str.21. VIII. Struktura i opseg rada u okviru četrdeset-satnog radnog tjedna od. 09. Rujna 2008.), a sve to ukoliko bi uopće mogli osigurati dodatne alternativne prostore adekvatne za rad. Zatraženi su jasni kriteriji odabira korisnika koji mogu krenuti u vrtić, upravo zbog činjenice da potrebe korisnika premašuju preporučeni broj djece. Preporuke nalažu da djeca jedne skupine isključivo koriste jednu prostoriju u kojoj obavljaju sve dnevne aktivnosti Postavlja se pitanje na koji način organizirati vrijeme dnevnog odmora, jer nemaju sva djeca potrebu za spavanjem, istaknuto je. Jedina mogućnost je, poručuju, da djeca koja ne spavaju sjede u mraku 1.5 do 2 sata dok se njihovi prijatelji ne probude, a to je nedopustivo, naglašeno je. Preporuka kojom jedan odgajatelj zadužen za skupinu, prijem i odlazak djece u slučaju kada se ne preporučuje ulazak roditelja/staratelja u ustanovu mora pri prijemu svakog pojedinogdjeteta, ugrožava ostatak skupine jer ju mora ostaviti bez nadzora, naglašeno je. ”Ovdje treba uzeti u obzir i to da djeca nisu išla 2 mjeseca u vrtić i da će za neke od njih ponovni polazak uključivati period adaptacije kao kod prvog susreta s vrtićem za što je potreban veći aganžman i odgajatelja i roditelja. Traume koje dijete može doživjeti ukoliko ga se samo ”ubaci” u skupinu mogu biti dugoročne i vrlo ozbiljne”, navode. Većina naših ustanova ima prikladno dvorište, te bi se s obzirom na lijepo vrijeme veliki dio aktivnosti s djecom mogao obavljati na otvorenom. Poručeno je kako ovdje ostaje nejasno na koji način boraviti što više na otvorenom, ako nije poželjno da se djelatnici i djeca iz različitih skupina susreću, a dvorišta vrtića su jedna cjelina i obično su mjesto interakcije djece i odgajatelja iz različitih skupina.