Namex vikend

Nepropisno odlaganje maski i rukavica zdravstvena opasnost za stanovništvo

Pandemijоm koronavirusa povećana je upotreba zaštitnih maski i rukavica. Nepropisno odlaganje ovog medicinskog otpada može predstavljati dodatnu zdravstvenu opasnost za stanovništvo. Veći klinički centri u većini slučajeva imaju prostorije za uništenje ovog otpada. Međutim, dio odgovornosti je i na građanima.

Prema uputama zdravstvenih radnika ovaj medicinski otpad potrebno je odložiti u jednu vrećicu nakon toga je zavezati i tek onda odložiti u smeće, piše BHRT.

“Potencijalni infektivni otpad koji potiče od takve osobe, za koju sumnjamo da je zaražena ili je zaražena, stavlja se u duple plastične kese, zaveže se i drži 72 sata prije odlaganja sa običnim komunalnim otpadom. Ovo govorim za osobe za koje se sumnja da su zaražene, a žive u domaćinstvima”, rekla je specijalistkinja zdravstvene higijene ZZJZ FBiH Aida Vilić Švraka.

Ljudi koji se profesionalno bave reciklažom pojedinih vrsta medicinskog otpada kod nas, predlažu mjere koje su u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

“Sav infektivni medicinski otpad se predavao ovlaštenoj tvrtci sa kojom KC ima sklopljen ugovor. Infektivni medicinski otpad se tretira zajedno sa šrederima koji otpad melje do neprepoznatljivosti. Time se uništavaju sterilizacijom na 135 stupnjeva, 2,5 bara svi mikroorganizmi, njihove spore se uništavaju”, objasnio je Željko Aleksić, zadužen za upravljanje medicinskim otpadom u UKC-u RS.

Iz UKC Sarajevo i SKB Mostar nisu se oglasili kako uništavaju ovu vrstu otpada, piše BHRT.

“Mi još uvijek imamo preko 20 pacijenata koji borave u ovoj ustanovi, kao i osoblje koje je zaduženo za rad sa njima. Imamo značajne količine zaštitnih odjela koje se koriste, kao i druge vrste opreme – kaljača, jednokratnih manitila i svega ostalog. Pored svega, uspjevali smo i našim kapacitetima da zadovoljimo potrebe” istaknuo je ravnatelj Kantonalne bolnice Zenica Rasim Skomorac.

Tretiranje farmaceutskog, infektivnog i kemijskog otpada, starih tableta, igala i ostalog materijala još uvijek nije moguće u Bosni i Hercegovini. Takav materijal se izvozi i tretira u inostranstvu, najčešće Italiji, Njemačkoj i Austriji.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)