Home Društvo Black Lives Matter: Što niste znali o neomarksističkoj pozadini pokreta, Sorosevoj potpori...

Black Lives Matter: Što niste znali o neomarksističkoj pozadini pokreta, Sorosevoj potpori i milijunskim donacijama?

SHARE

Ogromne svote novca pokretu Black Lives Matter dolaze iz tzv. nevladinog sektora, naravno i Otvorenog društva Georga Sorosa, kao i multinacionalnih kompanija. Sol i začin svemu su podrška ‘slavnih’ iz svijeta Hollywooda i glazbe, a iza svega se krije i snažan ljevičarski neomarksizam kojeg BLM jasno ističe.

Naoko neorganiziran i decentralizrian, BLM to nije. Jer ovo se može postići samo primjenom izuzetno visoke razine utjecaja operatera duboke države.

Brzo širenje prosvjeda diljem Zapada pod zastavom Black Lives Matter pokreta ostavilo je politički utjecaj i posljedice od Baltimorea do Berlina, piše poznata kolumnistica Alexandra Phillips u Telegraphu.

Oni koji se nalaze na pozicijama vlasti na Zapadu trude se pokazati kako se BLM bavi rasizmom, a oni drugi koji se s time ne slažu riskiraju napade na Twitteru, izolacije i bojkote društvenih mreža. U svijetu u kojem danas ništa što postoji nije oslobođeno ‘moralne prosudbe’, biti u trendu znači priključiti se radikalnim političkim pokretima.

A to je ono što postaje Black Lives Matter – radikalni politički pokret.

I to oni sami govore za sebe.

Neomarskistička pozadina pokreta Black Lives Matter

Oblik riječi koji se pojavljuje u većini internetskih objava povezanih sa skupinama ‘crnačke radikalne tradicije’ (black radical tradition) ubraja među svoje pokrete kao Pokret crne pantere (Black Panther Movement) i Malcom X. Black Live Matters se identificira kao neo-marksistički pokret s različitim lijevim ciljevima uključujući prestanak financiranja policije, uklanjanje kapitalizma i tzv. patrijarhalnog sustava, uništavanje tradicijske obiteljske strukture, traženje reparacije iz razdoblja ropstva, preraspodjelu bogatstva, preuzimanja kontrole nad raspodjelom kapitala i dr.

Tome su se priključili i poznate slavne osobe i kompanije koje se natječu u odobravanju poteza BLM-a. Airbnb je donirao BLM-u stotine tisuća dolara, što je ironičan potez za kapitalističku tvrtku koja omogućuje profit od nekretnina putem leasinga, povećanje cijena najma, koja utječe na porast cijena najmova stanova u unutrašnjosti gradova. Nike, koji je u prošlosti bio pod udarom zbog iskorištavanja najsiromašnijih u društvu u svojim pogonima, sada odjednom brine za BLM pokret. Amazon je zabranio policiji da koristi njihov softver za prepoznavanje lica u suzbijanju kriminala koji se često događa na tim prosvjedima.

Proizvođači čaja iz Velike Britanije, čija se djelatnost gradila na leđima ropstva i koji posluju u okviru neokolonijalnih plantažnih modela gdje se čaj uzgaja u dijelovima svijeta u razvoju, te se isporučuje za proizvodnju, pakiranje i profit na Zapadu – odmah su se solidarizirali s BLM-om.

Apsurdna je točka do koje smo došli.

Kompanije se komercijalno povezuju oznakama Black Lives Matter, dok Black Lives Matter stvara zamah za organizaciju koja ima malo nadzora i odgovornosti i koja je sposobna mobilizirati milijune ljudi. I namjerno ili nenamjerno poticati izljeve vandalizma, pljačke i nasilja širom zapadnog svijeta.

Uz ogromne svote novca koje pokretu dolaze od tzv. nevladinog sektora – BLM je već primio preko 100 milijuna dolara od Zaklada Otvorenog društva Georga Sorosa, zaklade Ford i zaklade Borealis, među ostalim – postoje i mnogi pisani ciljevi BLM-a izravno iz komunističkih knjiga.

Sigurno ima razloga za zabrinutost.

Decentralizirani pokret BLM samo je naizgled neorganiziran

Black Lives Matter pomalo je amorfan i decentralizirani pokret, koji omogućuje da se mnoge stvari postave pod njihov nadzor. Nemaju strukturu, financijsku kontrolu ili centraliziranu financijsku upravu, što znači da apsolutno nema odgovornosti. Nitko ne poziva na okončanje nasilja, a pritom pruža moralni štit u javnosti iza kojeg se počinitelji zločina ne moraju osjećati postiđeno.

Ali decentralizacija ne znači stvarnu dezorganizaciju.

Organizirano je pokretanje niza paralelnih prosvjeda na Zapadu što uvijek zahtijeva neku vrstu organizacije. Vrsta operacije koja zahtijeva da tisuće avatara preplave platforme društvenih medija sa pozivima ‘na akciju’, koji mogu ciljati i prodrijeti kroz čitavu populaciju i to istovremeno u nizu zemalja. To jednostavno nije moguće od strane skupine dobronamjernih aktivista, koliko god romantično zvuči, i da se radi o bilo kojem pitanju. To se može postići primjenom izuzetno visoke razine osjetljive obavještajne opreme vrste kojoj operateri duboke države imaju pristup.

Kroz povijest su kretanja civilnih prava pomagali i podržavali ili iskorištavali komunistički strani akteri, od američkog pokreta za građanska prava do aparthejda u Južnoj Africi. Sijući nesklad u drugim zemljama, socijalistički aktivisti nadali su se njegovanju plodnih osnova za društveno-političku akciju i pobjedu komunizma. Sasvim je moguće da cyber ratovi potječu i od Rusije i Kine koji bi htjeli iskoristiti i pogoršati sve jače nezadovoljstvo, dok se Zapad još uvijek oporavlja od pandemije.

Nekada mali američki pokret koji je bio svjedok burnih aktivnosti nakon pojedinačnih slučajeva percipirane policijske brutalnosti postao je najistaknutiji protestni pokret u Europi i polarizira zapadno društvo kamo god krene. Za razliku od prethodnika koji su često padali na mačeve svojih lidera, ovaj pokret ostaje neosjetljiv na odgovornost vođa, jer ih ima mnogo. Ono što znamo od nekoliko članova utemeljitelja jest da su mnogi povezani s radikalnim lijevim organizacijama.

Što čeka Zapad ako se nasilje nastavi?

Izvješće FBI-ja objavljeno 2017. utvrdilo je da je na napade na policiju u Baton Rougeu, Louisiani i Dallasu u Teksasu utjecao pokret Black Lives Matter, s 28 posto onih koji su koristili smrtonosnu silu protiv policajaca i to motiviranih mržnjom prema policiji.

Pogled na rakete ispaljivane na nenaoružanu britansku policiju, s cijelim i prisiljavanjem policije da se povuku od gromoglasne horde ‘demonstranata’ ne bi trebao hladnokrvno ostaviti nikoga tko cijeni nacionalnu i zajedničku sigurnost. Snimke napada na policajca i njegovog kolegu u Hackneyu koji pokušavaju uhititi osumnjičenog za napad, pokazali su pripadnike pokreta kako snimaju incident, dok se jedan od njih pridružio napadačima s palicom za bejzbol.

Kako su kipovi rušeni jedan za drugim i sastavljeni popisi zahtjeva za rušenjem novih, hodanje nogu uz nogu s bezakonjem mora užasnuti mnoge građane.

Teškoća u podizanju kritike ili pozivanju na nadzor pokreta BLM, usprkos povlačenju nezamislivih prihoda novca i javnih odobravanja najvećih multinacionalnih korporacija, najvećih imena svijeta celebritya i najistaknutijih političara, leži u tome što onaj koji se tome protivi može biti cenzuriran ili napadnut kao rasist. Dok pokret uspostavlja organizirane ćelije širom Zapada, osnažen da se izričito opredijeli za ekstremne oblike socijalizma i anarhije, istovremeno stvara otpor protiv struktura koje su desetljećima čuvale zapadno društvo. Ako sva oporba i kritika utihne, povratak vladajućeg vala ulične rulje mobitelu donijet će značajne i uznemirujuće razine nasilja.

Podržavamo one koji istinski žele učiniti svijet s manje predrasuda i više ravnopravnosti, ali postoje mnogi razlozi za zabrinutost da Black Live Matters to ne dopušta, a umjesto toga potiče podjelu, kaos i uništenje s ciljem dovesti Zapad na koljena – nešto što će naštetiti i osobama koje pokret navodno želi zaštititi.

Izvor: narod.hr