Home Politika “Od Mostara se pravi grad slučaj samo zato jer su Hrvati većina,...

“Od Mostara se pravi grad slučaj samo zato jer su Hrvati većina, ali neće dominirati”

SHARE

U Mostaru bi se lokalni izbori trebali održati 20. prosinca, gotovo mjesec dana nakon svih drugih općina i gradova. Ova odluka Središnjega izbornog povjerenstva (SIP) očekivano je izazvala reagiranja.

Predsjednik HDZ-a u ovome gradu Slaven Zeljko u intervjuu za Večernji list BiH tvrdi da je stranka kojoj je na čelu spremna za izborni proces.

dnevnik.ba

Jeste li spremni za ove izbore?

Naravno da jesmo. Bili smo spremni i prije šest mjeseci kada smo, navodno, bili nadomak postizanju sporazuma i kada je zakon ovakav, kakav je usvojen, trebao biti upućen u proceduru. Dakle, puno prije korone. Ali je bošnjačka politika nastojala sve prolongirati, a korona je dobro došla da se stvari obustave. Da nismo ustrajali do kraja, posve sigurno Ustavni sud bi raspravljao, ne o ustavnosti SIP-a nego o izbornim pravilima za Mostar.

Vidite li pak odgovornost vaše stranke što građani Mostara osam godina nisu mogli birati svoje predstavnike?

Svakako postoji odgovornost HDZ-a, ali u tome što nismo češće i intenzivnije poticali razgovore. Ako se vratimo u 2018., HDZ BiH tu je bio najkonstruktivniji glede pronalaska rješenja. Na kraju se došlo do dvaju modela – A i B, jedan kompenzacijski i drugi kao i ranije, ali uz pravedniju raspodjelu mandata i istu vrijednost glasa birača. Doveli smo se u situaciju da sa SDA možemo razgovarati jer su oni pristali provesti presudu Ustavnog suda.

Postoje li poraženi ili pobjednici nakon ovoga sporazuma?

Mislim da su, prije svega, građani Mostara istodobno poraženi i pobjednici. Dobili su izbore nakon dvaju ciklusa, imat će pravo birati i biti birani, prenijeti vijećnicima sve što im smeta u gradu. Ali, s druge strane, poraženi su jer je na djelu izdvajanje Mostara iz regularnog održavanja lokalnih izbora. Možda se svjesno ponovno pravi grad slučaj.

Bilo je riječi da će se za Mostar odrediti posebni, skraćeni rokovi kako bi se izbori održali u isto vrijeme s drugim općinama, ali se to nije dogodilo. Što je bio motiv SIP-a za takav odnos?

Moram reći da je ovo prva norma koje se pridržavao SIP u ovome izbornom ciklusu jer glede svih drugih pitanja nisu se pridržavali zakonskih propisa. Kad je pak u pitanju ispunjavanje nečijih ciljeva, po potpisu sporazuma za Mostar, koji je uključivao i cjelovitu dinamiku izmjene Izbornog zakona, vidjeli smo vrlo glasne nezadovoljnike. Oni su prizivali na sličnu situaciju. Uz to, vođen je proces izbora članova SIP-a kojim se pokazalo da se zakon ne poštuje. Čudno je sve to.

Neki se, ipak, pitaju zašto su rješenja za Mostar posve drukčija od drugih gradova i općina. Je li to zato što su Hrvati većina?

Ja se to isto pitam sve ovo vrijeme. Pokušali smo u razgovorima s partnerima i glede budućeg Statuta grada Mostara krenuti iz početka. A to podrazumijeva graditi Statut na temelju potrebe grada i njegova stanja, a ne prema rješenjima koja su nametnuta 2004. godine. Uz to, imali smo rješenja koja su zamišljena identično za Travnik i Mostar, pa se postavlja pitanje zašto se i od toga odstupilo. Za Travnik ne vrijedi ništa, samo sada posebna pravila vrijede za Mostar. Ako pogledate statistički, Mostar je jedini veliki grad s više od 100.000 stanovnika u kojemu su Hrvati većina. U tome smislu odgovor može biti takav kakav ste ga vi postavili u pitanju.

Istog dana kad je potpisan sporazum o Mostaru, dogodio se paraf i na sporazum o izmjenama izbornih pravila za Dom naroda i Predsjedništvo. Hoće li HDZ BiH kalkulirati s izmjenom Statuta ako se ne provedu druge izmjene Izbornog zakona?

S naše strane kalkulacija nikad nije bilo. U ovaj proces krenuli smo da dobijemo sve jer stalno govorimo o cjelovitoj izmjeni Izbornog zakona, ne po željama HDZ-a nego po realnosti ove zemlje. Imamo nametnute odredbe Izbornog zakona, nametnut Ustav, pa se postavlja pitanje je li to uopće država. Bilo bi dobro da smo domaćim snagama napisali ove izmjene. Ovo je bio pokušaj da se tri ključne teme grada Mostara, Doma naroda i Predsjedništva, odnosno legitimnog političkog zastupanja, riješe na jedinstven način. Mi smo pristali razgovarati o Statutu Mostara kako bi se otvorili razgovori i o drugim temama. Ta dva sporazuma imaju rokove za izvršenje obveza. Izbori u Mostaru nisu u istome vremenskome okviru i o tome trebaju razmisliti naši međunarodni prijatelji koji su potpisali jedan takav sporazum. Kada se konačno održe lokalni izbori, dobijemo novi saziv Gradskog vijeća, ponavljam, nećemo kalkulirati je li potrebno izmijeniti Statut grada. Drugi pak sporazum također ima rok, a to je kraj ove godine za Dom naroda i Predsjedništvo BiH. Nadam se da ni partneri neće kalkulirati glede ovoga drugog dijela, koji je puno kompleksniji i puno važniji.

Hrvatsko-bošnjački odnosi nikada nisu bili zategnutiji od završetka rata. Mogu li ih rješenja o izbornim pitanjima relaksirati, posebice stoga jer u Mostaru imamo rješenja kojima se onemogućava dominacija, što nije slučaj s državom i FBiH?

Tu je sada problem tumačenja naših partnera iz SDA koji malo drukčije promišljaju kako bi stvari trebalo urediti na lokalnoj, odnosno državnoj i entitetskoj razini. Imate velike oscilacije, a rekao bih i političkog oportunizma i neprincipijelnosti. Uvelike su doprinijeli da ti zategnuti odnosi budu upravo takvi. Od 2012. do danas ta politika prolongiranja i uvjetovanja dovela je do toga da ćemo mi tek 2020. godine imati izbore. Kako bi došlo do relaksiranja odnosa, mi moramo imati iskrene i otvorene odnose, a to danas nije slučaj.

Hoće li Hrvati dominirati nakon izbora u Mostaru, čime se plaši Bošnjake?

Pitanje je što mi pod time podrazumijevamo. Imate jednu budalaštinu u Statutu, a to su minimalne i maksimalne kvote. Nijedan konstitutivni narod ne može imati više od 15 vijećnika u Gradskom vijeću i samim time spriječena je bilo kakva dominacija u tome zastupničkom tijelu. Nemate nikakve političke poluge za dominaciju, a ni broj stanovnika nikome to ne jamči.

Zašto se inzistira na toj priči da Hrvati mogu dominirati, da će se ostvariti prevlast?

U izostanku programa za iznimno bitna pitanja građana Mostara imate matricu straha građenu na tvrdnjama o dominaciji. Svi dokumenti, Izborni zakon i Statut to onemogućavaju. Priča se o ugrožavanju ljudskih i političkih prava, a ako su ičija prava ugrožena, onda su to Hrvati. Od položaja u FBiH i drugim županijama, Predsjedništvu… Tu nam se dovodi i osnovno ljudsko pravo da biramo svoje predstavnike. Nelogično je doći na ideju da će Hrvati nekoga drugog ugrožavati dok im se sve to događa.

Kako ćete se postaviti kao najznačajnija hrvatska stranka prema probosanskome bloku, hoće li ovdje hrvatske stranke nastupiti zajedno u, recimo, “prohercegovačkom bloku”?

Kontekst i koncept HNS-a je takav da u sredinama gdje su Hrvati ugroženi svojom brojnošću, HNS nastupa zajednički. Tako možete vidjeti najave koalicija u drugim općinama. U Mostaru, gdje Hrvati nisu brojčano ugroženi, ali jesu politički upravo s blokom koji se uspostavlja na matrici straha. S te strane s partnerima iz HNS-a naći ćemo zajednički jezik, stav kako odgovoriti zahtjevima naših birača. Mi smo planirali niz javnih tribina kako bismo doznali što ljudi očekuju. Ako se pokaže da ljudi uistinu očekuju zajedništvo, vjerujem da ćemo to napraviti. Stranke moraju voditi računa što birači od njih očekuju.

Maloprije ste rekli da drugi nude strah kao izborni program, a što ćete vi ponuditi građanima Mostara na izborima za koje se kaže da su nikad važniji politički izbori, a teme posve druge?

Lokalni izbori, u biti, uvijek su komunalni. Ljude zanima funkcionira li vodoopskrba, čišćenje, odvoz i deponiranje smeća, stanje zelenih površina, imamo li dovoljno sadržaja za djecu, postoje li igrališta, imamo li potencijal nastaviti biti sportski grad jer imamo golemi broj talenata. Točno je to što ste rekli, nikad važniji izbori, ne za političke stranke nego za ljude i birače grada Mostara jer su predugo, dva izborna ciklusa, živjeli to da gradonačelnik nema potporu Gradskog vijeća. On je morao rješavati sam ono što je trebalo raditi 35 vijećnika. Nažalost, nismo bili zanimljivi investitorima zbog političke nestabilnosti, nismo imali novi priljev sredstava, što bi gradu donijelo napredak. Bila je majstorija tih osam godina preživjeti bez vijeća. Unatoč tome što nemamo vijeće, grad nije toliko zapušten. Imamo veliki broj četvrti u kojima su posljednjih godina vidljive promjene. Vidjeli ste obnovu fontana, radi sa na obnovi parkova, prelazimo na LED rasvjetu. Istina, povijesni su izbori, ali moramo odgovoriti na pitanja pješačkih staza, biciklističku stazu, možete li pustiti dijete u park. Na ovim izborima to će dominirati. Mogu reći da je, zahvaljujući HDZ-u i gradonačelniku, sve što vidimo u gradu napravljeno isključivo njegovom zaslugom. Ponavljam, nemamo potporu vijeća gotovo desetljeće.

Izvor: Dnevnik.ba