Home Gospodarstvo BiH: Kupovna moć manja za trećinu, najviše žalbi na cijene maski

BiH: Kupovna moć manja za trećinu, najviše žalbi na cijene maski

SHARE

Bh. građani posljednjih nekoliko mjeseci počeli su iz korijena mijenjati prioritete i navike, posebice kada je riječ o potrošnji. No, uz izmjenu navika nisu izostale ni žalbe, a o tome na što su najčešće bh. građani imali zamjerke, je li ih bilo više u odnosu na prije… Večernji list BiH doznaje od Gordane Bulić, predsjednice Udruge građana Klub potrošača TŽ-a.

Koliko su se mijenjale navike

– Bh. građani su izmijenili svoje potrošačke navike, što možemo vidjeti i po stvarima na koje su se najčešće žalili. U posljednjih pola godine žalbe su se najčešće odnosile na ključne potrebe kao što su prehrambeni proizvodi, osnovne kućne potrepštine, odjeća i obuća…, dok su, primjerice, prošle godine žalbe uključivale kupnju automobila, turističke i ugostiteljske usluge, ali i kupnju građevinskog materijala – objašnjava nam Bulić u razgovoru.

Primjedbe su bile raznovrsne, bilo je i onih na rast cijena proizvoda, kazala je Bulić, navodeći neke od zamjerki potrošača.

– Veliki broj žalbi imali smo na cijene maski, koje su vrtoglavo skočile u odnosu na prije, što apsolutno stoji. Nekada se maska mogla kupiti po cijeni od 20 do 40 feninga, a sada je za istu potrebno izdvojiti od 80 feninga pa do dvije marke i više.

Rukavice su također jedan od proizvoda koji se našao na popisu žalbi iz istog razloga kao i maske. Bilo je tu, naravno, žalbi i na rast cijena nekih “manje bitnih” proizvoda kao što su čokoladna jaja, na što, moram priznati, i nismo pretjerano obraćali pozornost jer je bilo puno više bitnijih stvari. Što se tiče ključnih proizvoda za prehranjivanje jedne obitelji – brašno, kruh, ulje, šećer, mlijeko i mliječni proizvodi, meso…, nismo imali značajniji rast cijena, osim normalne inflacije koja godinama u BiH postoji.

Puno veći problem bio je pad zaposlenosti, smanjenje plaća do minimuma, pa i ispod. Dio obitelji koji se, primjerice, bavio ugostiteljstvom, nažalost, ostao je bez posla, što je dovelo do realno manje kupovne moći bh. građana u vrijeme pandemije za sigurno 20 do 30 posto, a da i ne spominjemo kraj kolovoza i početak rujna kada su nastali dodatni troškovi: polazak djece u školu, kupnja odjeće, obuće, nabava ogrjeva itd. – istaknula je Burić.

Online trgovina

Kada je, pak, riječ o online trgovini, Bulić je kazala kako je ona u vrijeme pandemije bila baš zastupljena, što je dovelo i do većeg broja prijevara. – Veliki broj bh. građana nije informiran pa su kupnja i nabava na daljinu za njih prava avantura, čega postaju svjesni kada dobiju proizvod kojim nisu zadovoljni.

Najčešće je riječ o žalbama starijih osoba koje su bile prevarene i koje su naručivale proizvode na osnovi reklama preko TV-a, radija ili internetskih stranica. Većinom je riječ o medicinskim suplementima, masažerima i kojekakvim aparatima.

Također, bilo je žalbi tinejdžera za kupnju i naručivanje proizvoda, među kojima su kozmetika, odjeća, obuća i bijela tehnika – kaže Bulić ističući važnost edukacije građana kada je riječ o online trgovini.