Home Život Obitelj iz Ljubuškog: Plakali smo od sreće…

Obitelj iz Ljubuškog: Plakali smo od sreće…

SHARE

Vrijeme je adventa, bliže se Božić i Nova godina. U obiteljskim domovima osjeća se dah i ugođaj topline nadolazećih blagdana. Na nedjeljnom ručku pale se adventske svijeće, svi su na okupu, mole se…

Nažalost, neke obitelji žive skromno, a osobito je teško i bremenito onima brojnim, koje imaju više djece. Obitelj Boras iz ljubuškog naselja Gornja Vitina spada u tu skupinu, piše Večernji list BiH.

Sedmero školaraca

Otac Dragan i majka Marija imaju devetero djece, sedmero ih ide u školu: Stana u treći i Ljubo u prvi razred srednje škole, a ostalih petero su osnovci – Ružica je osmi, Ana sedmi, Tomislava šesti, Lucija četvrti i Franjo drugi razred. Dvoje najmlađih još ne ide u školu – Ivana ima pet i pol godina, Toma dvije i pol.

Sama pomisao na odgajanje i podizanje toliko djece u današnje vrijeme izaziva zebnju, nevjericu… Čak i kad je stanje koliko-toliko uredno, kad roditelji rade. A kako je tek kad se ostane bez posla? Nažalost, upravo to dogodilo se glavi obitelji, ocu Draganu, vozaču školskog autobusa u Ljubuškom. Pojavom koronavirusa škole su se zatvorile, školski autobusi stali i Dragan nije radio od 12. ožujka sve do početka rujna kada je ponovno počela nastava. Za to vrijeme dobio je dva puta po 420 KM. Supruga Marija nije zaposlena, a i kako bi pokraj toliko djece.

Večernji list potkraj kolovoza objavio je njihovu obiteljsku priču koja je pokrenula javnost i potaknula, prije svega, dobre, plemenite ljude, kao i različite udruge i vlast. Mnogi su pomogli, pojedinci, tvrtke iz BiH i inozemstva, vlast, i dovezli i darovali različite oblike pomoći. Borasi su bili u čudu, nisu mogli vjerovati, ali i neizmjerno presretni i zadovoljni što nisu sami i ostavljeni.

Pitali smo ih kako su, kako slave i obilježavaju advent, kako doživljavaju ovo predblagdansko vrijeme u očekivanju božićnih i novogodišnjih blagdana.

– Dobro smo, nema korone, svi smo zdravi i na okupu. Stanje je, hvala Bogu, odlično, posebice kad se usporedi s onim kako je bilo kad je trebala početi nastava. Djeca su vesela, imaju dovoljno što im treba. Ne možemo zahvaliti dobrim ljudima koliko su nam pomogli, svaka im čast, pa i sad nas se ponetko sjeti – kaže Dragan.

Dragan sada radi, vozi školski autobus.

– Sad u adventu nedjeljom obvezno palimo svijeće za ručak, kad se dođe iz crkve. U nas je dugo običaj nedjeljom za ručak pura lučnica i taj običaj ne gubimo. Idemo na misu, očekujemo Božić, pripremamo se pomalo, sad će i božićna ispovijed. Okitili smo bor – kaže nam Marija.

Marija je, inače, rodom iz sela Lipa u općini Tomislavgrad. Dodaje da se spremaju za svinjokolju, a dvije svinje koje će zaklati veoma su važan doprinos prehrani obitelji.

Mnogo nam znači lijepa riječ

– Ovih dana je kiša, čekamo da malo zahladi. Imamo tri praseta, nama je dvoje, a jedno svekru. Svekar ih je kupio i financira njihovu prehranu, a ja ih držim i gojim – objašnjava Marija. Ne skriva oduševljenje i veliku zahvalnost dobrim ljudima topla srca koji su im pomogli. Nema riječi kojima bi im to iskazala.

 Ma stvarno smo prezadovoljni, ja sam, maltene, svaki dan plakala, koliko je ljudi dolazilo i davalo od srca. To je neopisivo. Imaju ljudi srca, to je tako, i vidi se da su sretni što mogu pomoći, od srca im svima hvala! Evo, i sad je došao paketić slatkiša za malu Luciju iz Njemačke, Frankfurta, od jedne gospođe Marije. Upoznala nas je preko udruge Žene sa srcem iz Frankfurta, ponudila je da Luciji bude kuma, ima ona unučicu Luciju, mi smo prihvatili, često nazove Luciju. Sad ne može doći zbog korone, ima želju da nas upozna, nije nikad bila u Hercegovini. Važni su nam razgovori s ljudima, lijepa riječ, ne samo darovi, sva ta ljubav koju su nam iskazali uljepšat će nam Božić, i mi im svima želimo sretan i blagoslovljen Božić, mir, veselje i sklad u njihovim obiteljima i domovima – poslala je Marija božićnu čestitku svim dobročiniteljima.

Kaže, djeca imaju svega, posebice odjeće i obuće, čak i viška, pa su tri kombija robe poslali u udrugu Marijine ruke u Međugorje. Lijepo je vidjeti devetero zadovoljne i vesele djece.

Kad je u rujnu počela nastava na daljinu, imali su samo jedan mobitel, koji im je darovala Udruga mladih Agape iz Ljubuškog, a sad imaju dva laptopa i tablet i svi školarci mobitele. Ako opet bude nastave na daljinu, neće čeznuti i maštati o tome da i oni imaju kao i druga djeca.

A svim dobrim ljudima, večernjakovcima i čitateljima poslali su poruku: “Svima zahvaljujemo od srca puno i svim ljudima želimo sretan Božić i novu godinu! Dragi ljudi, molite i ne dajte se, ovo je vrijeme vrijeme ljubavi, mira i blagoslova obitelji, i neka svi budu sretni. Teško je zbog ove epidemije, ali moramo biti jaki i strpljivi i gledati pozitivno”.