Home Gospodarstvo Stiže e-euro!

Stiže e-euro!

SHARE

Europska središnja banka završila je postupak javnog savjetovanja o uvođenju digitalnog eura, a do ljeta bi trebala biti donesena i konačna odluka hoće li, odnosno preciznije kada će, stići e-euro.

Prema nekim procjenama, to bi moglo biti najkasnije do 2025. godine, no nije isključeno da e-valuta zaživi i ranije uhvate li kriptovalute još dublje korijenje. Za tehnički dio posla i prezentaciju nije potrebno više od 18 mjeseci, a Europska središnja banka već neko vrijeme ulaže puno truda da svoj novi projekt približi javnosti. Nisu u tom poslu jedini. Kineska narodna banka već testira korištenje e-juana u svoja četiri grada, a svijet kriptovaluta pojačano promatra i Japan te druge zemlje. Hrvatski guverner Vujčić kaže da 80 posto centralnih banka istražuje digitalne valute, a polovica već eksperimentira s njima.

Nagli interes centralnih bankara za digitalni novac nije potaknuo samo bitcoin, kojemu cijena opet vrtoglavo raste, već prije svega Facebook koji bi, po najavama, vrlo brzo trebao lansirati kriptovalutu libru čiji bi se paritet fiksirao uz dolar. S obzirom na moć i doseg koji ta društvena mreža ima, Facebookova bi valuta mogla uzdrmati temelje postojećeg monetarnog sustava pa su se i centralne banke dale u trku s tehnološkim inovacijama.

Dopuna gotovini

Za razliku od alternativnih kriptovaluta, digitalni euro bio bi elektronički novac središnje banke te bi, kao i novčanice, bio dostupan svim građanima i poduzećima. Zamišlja se kao dopuna gotovini, a ne zamjena za nju. Za stabilnost e-valute jamčila bi središnja banka, odnosno država.

– Europljani se sve više okreću digitalnim načinima trošenja, štednje i ulaganja. Naša je uloga održati povjerenje u novac, što znači da se moramo pobrinuti za to da je euro primjeren digitalnom dobu – kazala je guvernerka Christine Lagarde, u čijem bi mandatu eurozona mogla dobiti prvu službenu kriptovalutu. Jednako tako u njezinu bi mandatu i Hrvatska trebala preuzeti euro zadrži li hrvatska Vlada proračunski deficit i javni dug u planiranim okvirima.

– Kriptovalute su prvi izazivači monetarne arhitekture kakvu poznajemo. One su ponudile novu arhitekturu, decentralizaciju sustava. No deset godina poslije i dalje čekamo da ispune svoje obećanje i postanu “novi novac”. Ne vidim kako bi se to moglo nazvati novcem jer njihova vrijednost fluktuira, a primjena je relativno spora – tvrdi Vujčić koji vjeruje da su središnje banke jedine institucije koje mogu osigurati i ponuditi stabilnost digitalnog novca.

Ograničenja za gotovinu

U korist e-valute ide i sve veća dominacija bezgotovinskog plaćanja u mnogim zemljama, izuzev u Njemačkoj i Austriji. Paralelno s digitalnim eksperimentom u Frankfurtu, u Bruxellesu se pripremaju za novi pokušaj da se uvede gornji limit u plaćanju gotovim novcem. Ta bi odluka bio sastavni dio akcijskog plana za borbu protiv pranja novca, s kojim bi trebalo izaći u ožujku. Dodatna kontrola gotovinskih transakcija u tom planu igra veliku ulogu. Njemački mediji spominju da Europska unija želi ograničiti mogućnost plaćanja gotovim novcem na najviše 10 tisuća eura. Većina zemalja i sada ima takva ograničenja, izuzev Njemačke i Austrija, čije stanovništvo, piše Der Standard, ima „emotivan odnos“ prema novčanicama.

Hrvati se također nalaze među nacijama koje preferiraju keš pa su, prema najnovijim podacima, i u godini korone osam od deset svih transakcija zabilježenih u sustavu fiskalizacije 2020. plaćene gotovim novcem. Godinu dana prije bilo ih je još i manje – 16 posto. No, gleda li se vrijednost transakcija, oni koji plaćaju karticama zacijelo troše znatno više jer je gotovim novcem plaćeno 54 kupljenog, a karticama 46 posto.

Večernji list