Home Vijesti BiH se može prijaviti na još jedan fond od 28 milijuna eura,...

BiH se može prijaviti na još jedan fond od 28 milijuna eura, dosad osigurano 330 milijuna

SHARE

Dodatnih 28 milijuna eura namijenjeno je zemljama zapadnog Balkana u procesu oporavka od korone za 2021., kao i za suzbijanje klimatskih promjena, a ovaj iznos dio je posljednje odluke kojom Europska komisija pomaže zemljama koje nisu dio Europske unije. Ovaj paket pomoći svakako će dobro doći i Bosni i Hercegovini, za koju je ranijim odlukama Europska unija osigurala značajna financijska sredstva. Prošle godine, naime, Unija je za Bosnu i Hercegovinu osigurala oko 330 milijuna eura, a od toga iznosa 80,5 milijuna eura su grantovi, dok je veliki financijski paket od 250 milijuna eura u obliku povoljnih kredita. Od grantova, sedam milijuna eura namijenjeno je za pomoć zdravstvenom sektoru u opremi, aparatima za disanje, priborima za testiranje i drugim potrepštinama, piše Večernji list BiH.

Pomoć zdravstvu

Iz Izaslanstva EU-a za Nezavisne novine potvrđeno je kako je u okviru sedam milijuna za zdravstvo u BiH podijeljena znatna količina visokokvalitetne medicinske opreme nabavljene prema standardima EU-a, a na osnovi potreba koje su iskazali nadležni u području zdravstvene zaštite u BiH. Objasnili su kako je dosada dostavljeno 9000 kompleta za ekstrakciju RNK, 4,451.000 komada razne osobne zaštitne opreme, 64 respiratora, deset rendgen-aparata, devet strojeva za anesteziju s respiratorima, 20 prenosivih ultrazvučnih aparata, 40 monitora za pacijente s EKG-om, 2000 pulsnih oksimetara, dva aparata za ekstrakciju RNK, šest PCR sprava te deset trijažnih kontejnera. Pritom su potvrdili i kako je Zajednički istraživački centar u Belgiji donirao 40.000 jedinica kontrolnog materijala za testiranje, a pokriveni su troškovi leta u iznosu od 135.000 eura za isporuku medicinske opreme koju je donirala kompanija “Violeta”. Iz Izaslanstva EU-a također su naveli kako kroz sporazum o zajedničkim javnim nabavama s državama članicama EU-a, koji je BiH potpisala nakon izbijanja krize, BiH također ima bolji pristup hitno potrebnim medicinskim protumjerama po najkonkurentnijim tržišnim cijenama. Kazali su kako je pomoć pružena i kroz Mehanizam civilne zaštite EU-a, a kroz aktiviranje ovog mehanizma, Slovenija i Austrija dale su svoj dodatni doprinos pomoći BiH. U kontekstu pomoći koja će se raspodijeliti kroz dvije velike tranše treba podsjetiti kako je nedavno potpisan memorandum o razumijevanju između Europske unije i BiH o dodjeli 250 milijuna eura makrofinancijske pomoći, piše večernji list.

Ministar financija i riznice Vjekoslav Bevanda tada je kazao kako je cilj makrofinancijske pomoći EU-a ublažavanje posljedica krize prouzročene pandemijom te dolazi uz ostale resurse koje je zemlja dobila od drugih međunarodnih financijskih institucija kao podršku za ekonomsku stabilnost.

– Sredstva iz ovog zajma bit će isplaćena u dvije rate, od kojih svaka iznosi do 125 milijuna eura, a isplata prve rate očekuje se nakon stupanja na snagu memoranduma i pratećeg sporazuma o kreditnoj liniji koji smo također potpisali. Tim sporazumom reguliraju se procedure isplate pomoći BiH – objasnio je Bevanda. Sredstva povoljnog zajma bit će usmjerena na Republiku Srpsku (37,5%), Federaciju BiH (61,5%) i Distrikt Brčko (1%).

Investicijski plan

Kada je riječ o ekonomskoj situaciji, izuzetno je važno ukazati na ekonomski i investicijski plan koji za cilj ima potaknuti dugoročni ekonomski oporavak regije i regionalnu ekonomsku integraciju.

Iz Unije navode kako žele podržati zelenu i digitalnu tranziciju na zapadnom Balkanu, provedbu reformi potrebnih za napredak na putu EU i približiti regiju jedinstvenom tržištu EU-a. Sve bi to trebalo dovesti do održivog ekonomskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Ovaj je plan utoliko potrebniji, navodi se, zbog ogromnih negativnih posljedica pandemije na ekonomije zapadnog Balkana, koje su i ranije zaostajale u smislu ekonomske konvergencije s EU-om, te se suočavaju s izazovima uslijed slabe konkurentnosti. Plan utvrđuje deset vodećih investicijskih inicijativa u ključnim oblastima za ekonomski razvoj, kao što su zelena i digitalna transformacija, jačanje konkurentnosti privatnog sektora i podrška zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj zaštiti.