Home Gospodarstvo CIJENE RASTU STALNO Može li se zaustaviti val poskupljenja u Bosni i...

CIJENE RASTU STALNO Može li se zaustaviti val poskupljenja u Bosni i Hercegovini?

SHARE

Čini se kako val poskupljenja u Bosni i Hercegovini nikako ne prestaje pa su prosječne cijene rasle i tijekom ožujka.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako su cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u našoj zemlji mjerene indeksom potrošačkih cijena, u ožujku 2021. u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su zabilježile rast za 0,8 posto.

S obzirom kako je ovo samo nastavak trenda koji je u posljednje vrijeme prisutan jasno je da sve ovo ponovno znači popriličan udar na kućne proračune, naročito onih najsiromašnijih. Ukoliko znamo kako je pandemija koronavirusa ‘progutala’ desetke tisuće radnih mjesta u BiH, kako su u branšama u kojima radi uvjerljivo najviše naših sugrađana plaće u prosjeku oko 700 maraka, kako najveći broj naših umirovljenika nema mirovinu koja prelazi 400 maraka jasno je kako bilo kakvi poremećaji na tržištu itekako ‘udaraju’ na njihov standard.

Statistički podaci

– Promatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u ožujku 2021. u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima ‘Hrane i bezalkoholnih pića’ za 1,2 posto, ‘Odjeće i obuće’ za 2,4 posto, ‘Stanovanja i režijskih troškova’ za 0,1 posto, ‘Prijevoza’ za 2,1 posto te ‘Ostalih dobara i usluga’ za 0,5 posto.

U odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je pad razine cijena zabilježen u odjeljcima ‘Alkoholnih pića i duhana’ za 0,1 posto, ‘Namještaja i aparata za domaćinstvo’ za 0,6 posto te ‘Rekreacije i kulture’ za 0,1 posto, stoji u priopćenju.

Nadalje, razina cijena u ožujku 2021. u odnosu na isti mjesec prethodne godine niži je za 0,5 posto. Ipak, prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima ‘Hrana i bezalkoholni napici’ za 1,1 posto, ‘Alkoholna pića i duhan’ za 1,9 posto, ‘Zdravstvo’ za 0,7 posto, ‘Obrazovanje’ za 0,3 posto, ‘Restorani i hoteli’ te ‘Ostala dobra i usluge’ za 0,4 posto. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljcima ‘Odjeća i obuća’ za 10,3 posto, ‘Namještaj, aparati za domaćinstvo i redovno održavanje kuće’ za 2,0 posto, ‘Prijevoz’ za 3,6 posto, ‘Komunikacije’ i ‘Rekreacija u kulturi’ za 0,2 posto.

Što može učiniti država?

U BiH, kao uostalom i svim drugim demokratskim državama slobodnog tržišta, cijene se formiraju na tržišnim osnovama, bez uplitanja države. To i jeste bit tržišne ekonomije koja funkcionira na osnovama slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije. Sve to znači kako je, osim postavljanja jasnih pravila igre, uloga države vrlo mala.

Međutim, to ne znači da je nema i kako vlasti ne mogu zaštititi svoje žitelje od određenih anomalija. Ikako nemaju mnogo alata u svojim rukama, što je na kraju krajeva i dobro, ipak nisu bez mogućnosti da djeluju ukoliko su primjerice marže neopravdano visoke a samim time i proizvodi koji se prodaju.

Nadalje, uz razne instrumente fiskalne politike mogu stimulirati rast plaća u realnom sektoru kako bi i na taj način žitelji relativno bezbolno prevladavali povećanja cijenaproizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju. Uloga država u suvremenim društvima jesteosigurati efikasnost, ispraviti nepravednosti u raspodjeli dohotka i potaknuti ekonomski rast i stabilnost. S obzirom na to, žitelji očekuju zaštiti od strane onih koje su birali na izborima upravo zbog toga.