Home Nekategorizirano Svakom građaninu Njemačke nakon navršenih 18 godina 20.000 eura

Svakom građaninu Njemačke nakon navršenih 18 godina 20.000 eura

SHARE

Ideja je slična univerzalnom temeljnom dohotku kojeg je u praksi testiralo nekoliko država u svijetu.

Više od dva stoljeća stara ideja koja bi mogla značajno smanjiti nejednakost i olakšati mladima “ulazak u svijet odraslih” opet je postala aktualna zahvaljujući jednom njemačkom ekonomskom think-tanku. Kako piše Deutsche Welle, Njemački institut za ekonomska istraživanja predložio je da se svakom građaninu Njemačke nakon navršenih 18 godina dodijeli 20.000 eura u sklopu univerzanog temeljnog nasljedstva (Grunderbe). Novac se ne bi mogao uludo potrošiti, već iskoristiti isključivo za plaćanje školarine, otplatu stambenog kredita ili osnivanje poduzeća.

Prosperitet za svakoga
Ideja je slična univerzalnom temeljnom dohotku kojeg je u praksi testiralo nekoliko država u svijetu. “Ako uistinu želimo stvoriti prosperitet za svakoga u bliskoj budućnosti, tada trebamo smanjiti visoku razinu imovinske nejednakosti kroz redistribuciju”, napisao je u prijedlogu Stefan Bach, porezni stručnjak tog think-tanka. S obzirom da svake godine oko 750.000 građana postane punoljetno, temeljno nasljedstvo stajalo bi njemački proračun oko 22,6 milijardi eura godišnje. Taj se novac može iznaći povećanjem poreza na nasljedstvo, uvođenjem oporezivanja vrlo bogatih građana te reformom poreza na nekretnine, predlažu ekonomisti.

U usporedbi s drugim zemljama sa sličnom distribucijom dohotka, imovina je u Njemačkoj visoko koncentrirana, tumače iz tog think-tanka. Najbogatijih 10 posto građana posjeduje dvije trećine ukupne privatne imovine vrijedne 12 bilijuna eura. Najbogatijih 1 posto Nijemaca drži trećinu, a elita od 0,1 posto čak petinu ukupne imovine. No, bogati sudjeluju sa samo 1,1 posto u poreznim prihodima države. S druge strane, polovica stanovništva posjeduje tek 1,3 posto imovine, što znači da u pravilu ne nasljeđuju ništa, procjenjuje Forum New Economy. Stefan Bach tvrdi da su simulacije pokazale kako bi univerzalno temeljno nasljedstvo snizilo Gini koeficijent – mjeru nejednakosti dohotka i imovine – za 5 do 7 posto. Štoviše, vrijednost imovine najsiromašnije polovice njemačkog stanovništva skočila bi između 59 i 94 posto. Bach kaže kako se nova koalicijska vlada kancelara Olafa Scholza, ako se uistinu želi pozabaviti smanjenjem nejednakosti, mora fokusirati na povećanje imovine srednje klase.

Podsjetimo, u koalicijskom sporazumu stoji kako će se uvesti mjere za poticanje vlasništva nad nekretninama te olakšica na dohodak i uplate u privatne mirovinske fondove. Inače, ideju o temeljnom nasljedstvu prvi je uobličio američki politički aktivist britanskog porijekla Thomas Paine još 1797. godine. On je tada predlagao da svaki građanin s navršenih 21 godinu dobije 15 funti, odnosno 1179 eura u današnjoj vrijednosti.

Nekih 200 godina kasnije ideju je oživio britanski ekonomist sir Anthony B. Atkinson. On je 2015. objavio knjigu “Nejednakost: Što se može učiniti” u kojoj je razradio tu ideju i predložio da se financira iz poreza na nasljedstvo.

‘Pristojni iznos kapitala’
Prije nekoliko godina ideja o temeljnom nasljedstvu pojavila se i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tamošnja Kampanja za univerzalno nasljedstvo pozvala je na dodjelu “pristojnog iznosa kapitala” svakome građaninu koji napuni 25 godina, neovisno o “bogatstvu, siromaštvu ili velikodušnosti roditelja”.Britanski premijer Boris Johnson osvojio je mandat 2019. i na obećanju da će smanjiti nejednakost između prosperitetnog jugoistoka Engleske, uključujući i London, i ostatka države. Međutim, univerzalno nasljedstvo nije na vladinoj agendi, ističe Dane Clouston, direktor Kampanje. Dobar dio nejednakosti u Njemačkoj može se objasniti kroz starenje stanovništva jer su stariji građani imali više vremena za akumulaciju imovine. Dok je stopa štednje visoka, većina štediša taj novac drži na bankovnim računima koji im već godina ne donose gotovo nikakvu zaradu od kamata. Stoga je dio te vrijednosti “pojela” inflacija tijekom godina. Niska stopa vlasništva nad nekretninama – tek 45 posto, prema podacima Bundesbanke, nasuprot dvije trećine u Francuskoj i UK-u – također sprečava Nijemce u većoj akumulaciji kapitala. S druge strane, porezi na nasljedstvo i nekretnine zahtijevaju korjenitu reformu, smatra Stefan Bach jer podcjenjuju vrijednost imovine bogatih, prenosi Iks-portal.info