Jednom davno Hipokrat je rekao: “Sve bolesti počinju u crijevima!”. Sve kreće od crijeva i zato je važno da budu zdrava. Poremećena probava, osim što značajno narušava kvalitetu našeg života, vodi do raznih oboljenja. Poremećaji probavnog sustava svrstavaju se među najčešće bolesti današnjice, a zahvaćaju veliki postotak odrasle populacije.
U razgovoru s Jelenom Rakić Matić, dr. med., specijalisticom obiteljske medicine, doznali smo sve o probavnim tegobama modernog života, u kakvom su odnosu probava i imunitet, što točno znači “zdrava probava” i zašto je loša probava opasna. Na kraju donosimo i njezine savjete.
Poražavajuće statistike zbog užurbanog načina života i neraznovrsne prehrane
Prema podacima iz Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2019. godinu bolesti probavnog sustava spadaju među 10 najčešćih razloga za posjet obiteljskom liječniku te među 10 vodećih uzroka hospitalizacija u stacionarnom dijelu bolnica u Hrvatskoj, iznijela je doktorica Rakić Matić. Dodala je da ovi podaci govore o tome koliko je izražen problem poremećaja probavnog sustava među našom populacijom.
Otkrila je i da su problemi na koje se pacijenti najčešće žale:
- žgaravica
- nadutost
- opstipacija
- bol u želucu
- nejasne tegobe probavnog trakta, svojevrsna nelagoda u trbuhu za koju se onda anamnezom i obradom utvrđuje uzrok.
Naravno da veliku ulogu tu ima životni stil, pa nam je tako doktorica otkrila i sljedeće:
Najčešće se tu radi o ljudima mlađe i srednje životne dobi koji vode užurbani ritam života, nezdravo se hrane, u smislu neredovitih obroka, brze hrane, konzumacije gaziranih napitaka. Jede se jedan obrok u danu pa se onda “natrpaju” hranom većinom u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima, nerijetko su jedini obrok u danu pekarski proizvodi, brza hrana i slično. Kod osoba starije životne dobi najčešće se radi o povezanosti tegoba s uzimanjem brojnih lijekova, popratnim bolestima, ali isto tako i o neraznovrsnoj prehrani jer znatan broj naših građana nema dovoljno financijskih sredstava kako bi u prehranu uključili voće, povrće, ribu itd.
Doktorica je objasnila i da su poremećaji probavnog sustava danas toliko učestali ne samo zbog neraznovrsne hrane siromašne nutrijentima, a bogate kalorijama, nego i zbog fizičke neaktivnosti koja rezultira i smanjenim motilitetom crijeva što također uzrokuje probavne tegobe, prvenstveno poremećaje stolice.
Zbog narušene crijevne mikrobiote pada imunitet!
Probavni sustav ima iznimno veliku ulogu u zdravlju organizma. Doktorica Rakić Matić objašnjava da je uloga probavnog sustava probava hrane iz koje se, nakon složenih mehaničkih i kemijskih procesa, organizam opskrbljuje potrebnim mineralima, vitaminima, tvarima bogatih energijom te vodom, a što je sve neophodno za zdravo funkcioniranje svakog od nas.
Sasvim je jasno da ukoliko na bilo kojoj razini probavnog sustava ili tijekom procesa razgradnje hrane i apsorpcije hranjivih sastojaka dođe do nekog poremećaja da će se posljedice toga odraziti na cjelokupno zdravlje, navela je naša sugovornica i pojasnila da se pritom misli i na ono što nazivamo “pad imuniteta“:
Naime, u crijevima nalazimo crijevnu mikrobiotu, poznatiju kao crijevnu mikrofloru, skup mikroorganizama koji nas “štite”, a koja je važna za borbu protiv bolesti i održavanje zdravlja. Svaki negativan utjecaj na crijevnu mikrobiotu može dovesti do tzv. pada imuniteta.
Na pitanje kako bi probava trebala funkcionirati i što znači “zdrava probava“, doktorica je je rekla da zdrava probava znači zdrav organizam:
Probava započinje u ustima žvakanjem hrane, zatim ta hrana prolazi kroz jednjak, do želuca, zatim ide u crijeva sve do završnog dijela debelog crijeva gdje se izlučuju neprobavljeni sastojci hrane i nešto vode. Na cijelom tom putu zbivaju se kemijski i mehanički procesi razgradnje hrane, a iz apsorbiranih nutrijenata tijelo crpi sve potrebno za funkcioniranje. Iz toga je jasno kako se bilo koji poremećaj probavnog sustava reflektira se na cjelokupno funkcioniranje našeg organizma i naše zdravlje.
Što se dogodi ako ne brinemo o svojoj probavi? Doktorica pojašnjava da loša probava može dovesti do niza oboljenja, te utjecati na zdravlje svih organa i organskih sustava:
Nabrojat ću samo neke od njih – pretilost, s posljedičnim razvojem šećerne bolesti i kardiovaskularnih oboljenja, suha koža, lomljivi nokti i problemi s kosom, problemi koncentracije. Uz navedene tu su i bolesti samog probavnog sustava – dispepsija, gastroezofagealni refluks, sindrom iritabilnog crijeva, upalne bolesti crijeva, te u konačnici i karcinom debelog crijeva.
Na neke od njih loša probava utječe direktno, dok na druge utječe na način da prolongira smetnje i usporava oporavak, primjerice kod upalnih bolesti crijeva (ulcerozni kolitis i Crohnova bolest) i sindroma iritabilnog crijeva, napominje doktorica Rakić Matić.
10 razloga zašto si ne smijemo dopustiti lošu probavu
Problemi s probavom poprimaju razmjere epidemije. Loša probava može dovesti do smanjene apsorpcije hranjivih tvari, što može dovesti do širokog spektra zdravstvenih problema.
Naša sugovornica naglašava zašto si ne smijemo dopustiti lošu probavu i zašto trebamo odmah krenuti raditi na zdravlju probavnog sustava.
1. Loša probava, uzrokovana lošom prehranom, uz nedostatak tjelesne aktivnosti može dovesti do pretilosti
Pretilost sama za sebe može stvarati brojne probleme, od opterećenja na koštani sustav, preko estetskog opterećenja, pa sve do predstavljanja faktora rizika za nastanak određenih vrsta karcinoma (karcinom debelog crijeva, karcinom dojke u postmenopauzi, karcinom bubrega i gušterače itd.).
Pretilost također pridonosi razvoju šećerne bolesti, nealkoholne masne bolesti jetre, kardiovaskularnih incidenata, razvoju kronične bubrežne bolesti itd.
2. Loša probava, odnosno loše prehrambene navike, dovode i do loše regulirane šećerne bolesti i/ili povišenog krvnog tlaka
Primjerice, prekomjerni unos soli, velika konzumacija pekarskih proizvoda, neumjereno dosoljavanje hrane dovode do loše regulacije hipertenzije kod pacijenata. Pacijenti se ne mogu oslanjati samo na kroničnu medikamentoznu terapiju, bez promjena životnih navika, što uključuje promjene u prehrani.
Kod pacijenata sa šećernom bolesti, osim što bolest može biti loše regulirana ukoliko se pacijent ne pridržava pravila prehrane za dijabetičare, često su u sklopu same bolesti prisutne probavne tegobe. Iz tog razloga važno je misliti na zdravu probavu, adekvatnu prehranu i tjelesnu aktivnost, a sve kako se ne bi upalo u “začarani krug”.
3. Loša probava može dovesti i do problema s kožom i kosom
Opadanje kose, lomljivi nokti, ispucana, suha koža mogu biti samo neki od simptoma loše probave i neadekvatnog unosa potrebnih mikro- i makronutrijenata.
4. Loša probava može biti uzrok i problema sa stolicom, bilo da govorimo o proljevastim stolicama ili opstipaciji, odnosno zatvoru
Disbalans crijevne mikrobiote može dovesti do proljeva. S druge strane, slab unos tekućine, suha hrana, nedostatak vlakana u prehrani te nedovoljna tjelesna aktivnost mogu uzrokovati opstipaciju koja nerijetko narušava kvalitetu života.
5. Loša probava utječe i na mozak
Hrana siromašna vitaminima, masnoćama i drugim hranjivim tvarima potrebnim za zdravlje mozga dovodi i do loše koncentracije, pamćenja, kognitivnih sposobnosti kao i smetnji učenja kod učenika i studenata.
6. Crijeva se smatraju “drugim mozgom”
Razlog tome je oko 100 milijuna živaca koji se nalaze u našim crijevima, a povezani su našim pravim mozgom.
Sasvim je jasno da poremećaj probave iz bilo kojeg razloga utječe i na “drugi mozak” te na cijeli taj kompleksni sustav povezanosti mozga i crijeva, a za posljedicu može imati i brojne poremećaje i bolesti.
7. Brojni emocionalni i psihološki faktori mogu utjecati na zdravlje probavnog sustava
Svima su poznate situacije kad se radi stresnih okolnosti prejedamo ili pak gladujemo, imamo proljev, grčeve u abdomenu, nerazjašnjenu nelagodu itd.
Brigom o zdravlju probavnog sustava i u stresnim okolnostima povratno utječemo i na zdravlje cjelokupnog organizma te dajemo tijelu energiju i nutrijente potrebne da se izborimo i sa stresom.
8. Najveći dio mikrobiote nalazi se, uz kožu, u našim crijevima
Poremećaj crijevne mikrobiote iz bilo kojeg razloga dovodi do poremećaja crijevne mikrobiote, a time i do smanjenog imuniteta organizma.
9. Zdravom probavom osiguravamo adekvatan unos brojnih minerala
Tu treba posebno izdvojiti kalcij koji je potreban za zdravlje kostiju te normalno funkcioniranje živčanog, mišićnog te krvožilnog sustava.
10. Zdravom probavom, odnosno zdravim prehrambenim navikama možemo već puno učiniti i kad se razviju određene tegobe probavnog sustava
Dispepsija, odnosno žgaravica, problemi sa stolicom, nadutost te blaži oblici refluksa (GERB – gastroezofagealna refluksna bolest) mogu se spriječiti, a dobar dio tegoba i izliječiti samo promjenom prehrambenih navika i brigom o zdravlju probavnog sustava.
Umjesto da se odmah pohita za lijekom, vrlo često sasvim je dovoljna promjena prehrambenih navika, a svakako je i zdravija od konzumiranja lijekova ukoliko to nije nužno, a prema procjeni liječnika.
Liječnički savjeti za zdravu probavu kojih se trebamo pridržavati
Na poremećenu probavu treba djelovati odmah. Jelena Rakić Matić, dr. med., specijalistica obiteljske medicine, objašnjava koje korake trebamo prvo poduzeti.
- Prehrana treba biti redovita, sastojati se od tri glavna obroka i dva međuobroka. Ne preskačite doručak kao što mnogi rade. Pijte dovoljno tekućine, najbolje vode, izbjegavajte pritom prekomjerni unos gaziranih napitaka i zaslađenih sokova. Pazite na unos vlakana, kroz unos voća, povrća, mahunarki i orašastih plodova. Izbjegavajte pekarske proizvode i brzu hranu. Ono što posebno želim naglasiti – od malih nogu učite našu djecu zdravim životnim navikama.
- Prvenstveno preporučujem raznoliku i uravnoteženu prehranu. Naravno, postoje i pacijenti kod kojih je potrebna suplementacija kako bi unijeli sve potrebne minerale, antioksidanse i druge tvari. To su najčešće onkološki bolesnici, bolesnici nakon većih operativnih zahvata, starije nepokretne osobe.
- Pokrenite se! Nitko ne kaže da svi trebaju biti vrhunski sportaši, no svi možemo naći vrijeme u danu za umjerenu tjelesnu aktivnost prilagođenu našem stilu života, našim afinitetima i mogućnostima. Bilo da je to šetnja psa, šetnja s društvom po parku/ izletištu, ples, joga ili nešto drugo. Osjećat ćete se bolje, poletnije, zdravije, tijelo će vam biti zahvalno.
Vrijeme za odlazak liječniku je onda kad perzistiranje tegoba ne prolazi nakon promjene životnih navika, ako tegobe narušavaju kvalitetu života na bilo koji način te u slučaju alarmantnih znakova.
