Home Kultura Stradanja djevojaka u Hercegovini: Strijeljanja, ubojstva hladnim oružjem, mučenja, silovanja…

Stradanja djevojaka u Hercegovini: Strijeljanja, ubojstva hladnim oružjem, mučenja, silovanja…

SHARE

Sumornu ilustraciju stradanja djevojaka – žena, u dugom vremenskom razdoblju od Osmanske vladavine pa do Domovinskog rata u knjizi „Djevojke na žrtveniku” donijela je Vesna Slobođan spisateljica iz Ravnog.

Autorica uz ostalo donosi podatke o stradanju 206 djevojaka sa šireg prostora kolokvijalno Istočne Hercegovine, odnosno Hercegovine istočno od Neretve, od Neuma i Ravnog u Primorju, preko Čapljine, Stoca, Nevesinja, Glavatičeva u općini Konjic, pa sve do Foče, koja je dio tzv. Stare Hercegovine.

„Knjiga donosi 206 tužnih sudbina hrvatskih djevojaka s područja istočne Hercegovine u Drugom svjetskom ratu i poraću. Na ovom relativno malom području stradalo je više od 5.000 Hrvata za koje su utvrđeni i prikupljeni osnovni izvorni podatci, što je oko dvadeset posto hrvatskog pučanstva”, konstatirala je autorica Slobođan, te naglasila:

„Stradanja su zabilježena i uslijed obolijevanja kao posljedice neprilagođenog smještaja u izbjegličkim uvjetima, zbog oskudne prehrane i nedostatka ostalih osnovnih ljudskih potreba, te povratkom na zgarišta popraćenim dugogodišnjom neimaštinom”.

Spisak stradanja djevojaka je zaista nevjerojatan. Uz strijeljanja, ubojstva hladnim oružjem, mučenja, silovanja, česti su slučajevi smrti od tifusa, tuberkuloze, sušice, straha, stresa, prehlada, zatim pada s kamiona, pa uslijed ratnih djelovanja, utapanja, pri pokušajima bijega preko granice, na tračnicama vlaka, zatim na radnim akcijama zbog neuzvraćene ljubavi ili (ne)namjerne nesreće, a relativno česti su slučajevi smrti od gladi?! Tužna je to niska, nakon čijeg sagledavanja se čovjek može samo zapitati – je li sve to moguće i kako taj narod preživi? A preživio je i obnovio stoljetna ognjišta, čak i napučio prostore, a onda je došao zadnji – Domovinski rat, koji je te prostore teško uzdrmao.

Poslije duge Osmanske okupacije narod je u tim krajevima narodski kazano „preko glave” preturio trogodišnji Hercegovački ustanak, pa četverogodišnje Prvi i Drugi, te Domovinski rat. Ukratko, promocija knjige Vesne Slobođan „Djevojke na žrtveniku” obrađuje teške teme o zlim vremenima. Jedna od vrijednih značajki knjige što se u najgorim slučajevima poput stradanja Zore Kulaš, navode imena mučitelja i egzekutora.

Imena počinitelja zločina sačuvana u narodnoj memoriji, jedna su od vrijednosti ovoga dijela, jer su ona i upozorenje, i opomena, ali i trajna osobna karta egzekutora.

Govoreći o knjizi Stanislav Vukorep, publicist iz Čapljine i recenzent, je posebice naglasio da je knjiga „Djevojke na žrtveniku”, tek „drugo djelo na temu stradanja hrvatskog naroda istočne Hercegovine”. Vukorep je kazao da je polazna točka autorici bio „Zbornik V. – Stradanje Hrvata tijekom Drugog svjetskog rata i poraća u istočnoj Hercegovini, u kojem su objavljene nastradale djevojke.

Autorica je posjećivala rodbinu djevojaka, uzimala iskaze preživjele rodbine, pregledala dokumentaciju žrtava, koristila se obimnom izvornom arhivskom građom, drugim dostupnim izvorima i izjavama živih svjedoka”.

Suglasna s Vukorepovom konstatacijom da je riječ o „cjelovitom znanstvenom radu” bila je i recezentkinja Anita Martinac, književnica iz Mostara, koja je uz ostalo ustvrdila:

„Odabrana tema koju je književnica Vesna Slobođan obradila ovom knjigom desetljećima je bila zapostavljena, čak zanijekana, iako je nužna za sagledavanje povijesnih činjenica, kao i za razumijevanje današnjih, a i budućih prilika, te vraćanje dostojanstva obezvrijeđenoj žrtvi”.

Promocija knjige „Djevojke na žrtveniku” Vesne Slobođan, održana je u Galeriji kraljice Katarine u Mostaru, u organizaciji Središta HSK za istraživanja posljedica totalitarizma u BiH i Južnohrvatski ogranak DHK. U glazbenom dijelu s biranim repertoarom, predstavila se Lucija Zovko. Knjiga ima 446 stranica, a nakladnik je „Benedikta” iz Velike Gorice, piše novinar Dušan Musa, a prenosi Radio Ljubuški.