Brzina hodanja jednako je važna kao i broj koraka koje napravite u danu.
Hodanje 10.000 koraka u danu dugo se povezuje sa smanjenim rizikom od demencije, bolesti srca, raka i smrti, ali stručnjaci su sada otkrili da brži tempo ima i veće prednosti.
Poruka koju možemo poslati ljudima je da naš cilj ne mora biti 10.000 koraka u danu, već brže hodati, rekao je dr. Matthew Ahmadi sa Sveučilišta u Sydneyu.
Pokazalo se da i kod manje aktivnih pojedinaca čak 3800 koraka u danu može smanjiti rizik od demencije za 25 posto. Hodanje 9800 koraka bila je optimalna dnevna količina povezana s 50 posto nižim rizikom od demencije.
Prema istraživanju, svakih 2000 prijeđenih koraka postupno smanjuje rizik od preuranjene smrti za osam posto do 11 posto. Slične veze uočene su za kardiovaskularne bolesti i pojavu raka.
Važno je istaknuti da je brži tempo pokazao pozitivne ishode za bolesti srca, rak, demenciju i smrt, više od ukupnog broja koraka koji se naprave u danu.
Brojanje koraka lako je razumljivo i naširoko se koristi za praćenje razine aktivnosti, ali rijetko ljudi razmišljaju o tempu svog hoda. 10.000 koraka dnevno dobar je cilj za maksimalnu dobrobit, ali i brže hodanje ima svoje prednosti, dodao je profesor Emmanuel Stamatakis sa Sveučilišta u Sydneyu.
Rezultati studije objavljeni su u časopisima Jama Internal Medicine i Jama Neurology, a zaključak su podataka dobivenih od 78.500 odraslih osoba u dobi od 40 do 79 godine, koje su praćene sedam godina.
