Home Kultura Tradicionalno tetoviranje Hrvata u BiH je jedinstven fenomen u svijetu

Tradicionalno tetoviranje Hrvata u BiH je jedinstven fenomen u svijetu

SHARE

U Mostaru je u četvrtak održano javno predavanje na temu „Znamen na koži – tradicijska tetovaža žena katolkinja – simbol identiteta i kulture Hrvata iz BiH“ na kojoj je prezentirana povijest i simbolika tradicionalnog tetoviranja žena katolkinja u BiH.

Predavanje je održala Vesna Haluga, koja je 2022. obranila doktorsku disertaciju na temu „Semiotički aspekti i suvremeno komunikacijsko značenje tradicijske tetovaže žena katolkinja iz BiH“.

– Ovo je neka identitetska priča, a mislim da je ovo ujedno i jako lijepa i jako teška priča, posebno u onih 400 godina od njenog nastanka. Što se tiče suvremenog, tetovaže u posljednjih nekoliko godina postaje popularna. Tradicijska tetovaža žena katolkinja se jako dobro uklapa u kulturnom, povijesnom, etnološkom, sociološkom, ali i u suvremenom kontekstu – izjavila je Haluga.

Kako kaže, iako ima mnogo vrsta tetovaža po svijetu u raznih naroda, ona žena katolkinja u BiH je jako specifična.

– Imamo tetovaža po čitavom svijetu, od poznatih japanskih i maorskih, ali što se tiče naše tetovaže to je jedinstveni fenomen u cijelom svijetu, karakterističan isključivo za žene katolkinje u BiH. Imamo i primjere takvih tetovaža u Hrvatskoj, ali smatra se da su to osobe koje su doselile iz BiH. Ono što je specifikum ove tetovaže je da je ona jedina tetovaža na cijelom svijetu koja je imala originalnu zaštitnu funkciju. Tetoviralo se kako bi se spriječilo odvođenje djevojaka od strane osmanlijskih okupatora u tadašnje doba – dodala je Haluga.

Kako navode povijesni izvori tradicionalno tetoviranje ili „sicanje“ radilo se jer su katolici tako željeli zaštitili svoju djecu od nasilnog odvođenja i zauvijek ih obilježiti, kako bi znali kome pripadaju.

Tetovirana su muška i ženska djeca od 3 do 18 godina starosti, i to na blagdan svetog Josipa, Blagovijest, Veliki petak i u korizmeno vrijeme pomoću prirodnih materijala kao što su med, ugljen, pljuvačka i majčino mlijeko. Tema tetovaža su uglavnom bili križevi.

Organizator ovog predavanja je Hrvatsko kulturno društvo (HKD) „Napredak“ – Glavna podružnica Mostar, a predsjednik „Napretka“ Miroslav Landeka je izjavio kako oni i na ovaj način nastoje prikazati kulturu Hrvata u BiH.

– Mi u svom nazivu nosimo „kulturno“, a tradicija ima važnost u onome što radi Napredak. Znamo da je tradicijska tetovaža vezana za ovo podneblje, a Napredak u okviru svojih aktivnosti uvijek želi biti aktualan i poseban te na ovaj način nastojimo promovirati kulturu i tradiciju Hrvata u BiH – istaknuo je Landeka.

– Ono što je zanimljivo da se netko bavi ovom temom i da će to prezentirati i ovdje i u svojoj knjizi. Inače, te tradicijske tetovaže sigurno zavređuju da budu zaštićene od UNESCO-a, jer to je ipak vrijedna nematerijalna baština – kazao je Zoran Stojanović, profesor filozofije koji se ujedno bavi proučavanjem tradicije i običaja ramskoga kraja, gdje je sicanje prisutno i danas.