Home Zanimljivosti Zašto, kako i kada (ne)ostaviti lišće ispod drveća?

Zašto, kako i kada (ne)ostaviti lišće ispod drveća?

SHARE

Gomila opalog lišća svake jeseni ostaje ispod drveća. To ima svoje prednosti i mane. Kako bi održali zdravlje stabala, voćnjaka i dvorišta potrebno je procijeniti da li da ostavimo i uklonimo lisnu masu.

Radi se o jednostavnom, jeftinom i svima dostupnom materijalu koji pozitivno utiče na drveće, voćna stabla, bioraznolikost i zemljište. S druge strane, u njemu se krije opasnost. Sve zavisi od situacije na terenu koja se mijenja iz godine u godinu.

Prednosti ostavljanja malča

Mnogo je razloga da ostavite opalo lišće. Prije svega to je prirodan ciklus koji možete vidjeti u šumi. Tako se recikliraju biljna hraniva, a istovremeno se štiti korijen i podnožje stabla tokom hladnih zimskih dana.

U procesu truljenja, biljna hraniva se oslobađaju i poboljšavaju karakteristike zemljišta ispod krošnje. To je jeftin način da ojačate imunitet drveća i smanjite upotrebu đubriva.

Ovakav malč je dom za mnoge životinje, prvenstveno insekte, od kojih su mnogi korisni. Osim toga, mnogi od njih prezimljavaju u plitkom površinskom sloju zemljišta, a malč im je dodatni sloj zaštite.

Zašto ukloniti ostatke ispod drveća?

U nekim slučajevima potrebno je sve ispod drveća ukloniti, jer može nanijeti štetu. Opalo lišće jeste vrijedan biološki materijal, ali njegovo djelovanje zavisi od trenutne situacije.

Prije svega biljni ostaci ne smiju imati znakove bolesti. Veoma često su izvor infekcije za sljedeću godinu. Zaraženi listovi, opali i mumificirani plodovi se moraju ukloniti, odnijeti što dalje. U suprotnom, na proljeće dolazi do razmnožavanja patogena koji se uz kišu i vjetar širi na zdrava stabla.

Pored korisnih insekata, osica i matica bumbara, u malču prezimljavaju štetočine. Uklanjanjem možemo smanjiti brojnost mnogih štetnih insekata. Takođe, veći je napad glodara i puževa na malčiranom području.

Osim ispod krošnje, potrebno je tokom jeseni obaviti sanitarnu rezidbu. Uklanjaju se sve zaražene i slomljene grane i mumificirani plodovi. Grane od rezidbe iznijeti iz voćnjaka ili dvorišta, jer i one mogu postati izvor zaraze. Često ih naseljavaju lišajevi, gljivice, razni insekti zbog čega postanu prijetnja zdravim stablima.