Home Novosti Kažnjeni sa 230.000 KM: Tržni centri prekoračili maržu na osnovne namirnice

Kažnjeni sa 230.000 KM: Tržni centri prekoračili maržu na osnovne namirnice

SHARE

Veći tržni centri i marketi Republici Srpskoj kažnjeni su sa 237.000 KM u posljednjih 10 dana jer su prekoračili propisanu maržu na osnovne životne namirnice.

U posljednjih 10 dana ovog mjeseca tržišna inspekcija RS je u većim tržnim centrima i marketima obavila 40 kontrola, od čega je 27 kontrola bilo neuredno. Izdata su 32 prekršajna naloga i to za prekoračenje marži osnovnih životnih namirnica u vrijednosti od 237.000 КM, dok je 21 prekršajni nalog izdat po drugoj osnovi, koja se također odnosi na cijene ostalih roba u prometu – kaže za Srpskainfo Radivoje Gavrić, glavni republički tržišni inspektor.

Prema preporukama i sugestijama premijera Republike Srpske, u pojačane kontrole uključni su gradski i općinskii inspektori koji paralelno s Republičkim tržišnim inspektorima provjeravaju na terenu da li vlasnici tržnih centara i marketa poštuju Uredbu o ograničenim maržama na osnovne životne namirnice.

Intenzivna kontrola Republičke tržišne inspekcije konstantno traje od ožujka ove godine, a pojačana kontrola započeta je 1. studenoga.

“U periodu od kako su uključeni gradski/općinski tržišni inspektori paralelno s republičkim tržišnim inspektorima, a radi kontrole prometa osnovnih životnih namirnica, obavljeno je ukupno 45 kontrola. Od toga je jedna kontrola bila neuredna i odnosila se na kontrolu primjene marži osnovnih životnih namirnica, dok je 10 kontrola od navedenog ukupnog broja, bilo neuredno i to za prekršaje po nekom drugom osnovu”, kaže Gavrić.

Srpskainfo je od Inspektorata RS tražila da navedu dva-tri konkretna primjera neurednih kontrola, odnosno da točno navedu za koji proizvod je utvrđena veća cijena, za koliko i koja kazna je izrečena. Odgovor nisu dobili.

Nezakonita poskupljenja
Premijer Republike Srpske Radovan Višković obećao je neki dan da će u velikoj mjeri biti suzbijen svaki pokušaj neodgovornog podizanja cijena osnovnih životnih namirnica svih koji krše naredbe ili žele da ovu situaciju iskoriste za bogaćenje.

“Smatram da su cijene nekih od životnih namirnica neopravdano visoke i da nema nijednog razloga zbog čega bi do toga trebalo da dođe”, rekao je Višković.

Višković je napomenuo da je izdao nalog da se stave na raspolaganje svi kapaciteti Inspektorata RS i pojača kontrola osnovnih životnih namirnica, a da će trgovci, kod kojih bude utvrđeno neosnovano povećanje prodajnih marži, biti suočeni s rigoroznijim sankcijama.

On je naveo da će svi kapaciteti Inspektorata biti uključeni kako bi se vidjelo da li je opravdano da je cijena pojedinih životnih namirnica ona koju danas imaju.

“Dao sam nalog da inspekcija Republike Srpske u narednim danima malo ozbiljnije iskontrolira prije svega maloprodajne cijene osnovnim životnih namirnica u svim objektima gdje se ta roba prodaje, kako bi ispoštovali naredbe Vlade Republike Srpske vezane za marže, cijene, jer imam osjećaj da osnovne životne namirnice poskupljuju i mimo onoga kako bi trebalo da se dešava”, zaključio je Višković.

Godišnja inflacija je 15,5 posto. Najviše je poskupjela hrana i to za 26,2 posto.

Predsjednik Fiskalnog vijeća Republike Srpske Milenko Krajišnik za Srpskainfo je naveo da inflacija veća od deset posto, a negdje preko 15 posto, djeluje kancerogeno. Pothranjuje sama sebe jer se stvaraju inflatorna očekivanja.

“Recimo, trgovac kupi robu po 10 KM i nakon izrađene kalkulacije troškova trgovine i marže, prodaje je po 14 KM. Međutim, zbog stalnog rasta cijena, trgovac očekuje da sljedeću nabavku neće moći nabaviti bez 15 KM i onda je on, usprkos tome što je zaradio 4 KM na kalkulaciji, svejedno u gubitku jer ne može da nabavi istu količinu robe. Potom, trgovac odmah ukalkulira i buduća kretanja pa ne prodaje za 15 već za 18 KM”, ilustruje Krajišnik.

Kada svi to urade, iako ne postoji stvarni troškovni razlog za povećanje cijena nego percepcijski, onda ta spirala počinje sama sebe da gura.

“To imamo sada u praksi. U takvim okolnostima, distributivni lanci, a posebno se veliki međunarodni trgovci bave špekulativnim radnjama. Poskupljuju i ono što ne treba da poskupi jer su u prilici da ostvare veće profite”, napominje Krajišnik.