Najavljeni novi rast cijena goriva na domaćim benzinskim crpkama rezultat je neizvjesnosti s kojom kalkuliraju veliki trgovci, ne znajući što ih sutra čeka, visokih rafinerijskih marži, ali i lova u mutnom u kojem pojedini domaći distributeri pokušavaju dodatno profitirati.
Istaknuo je ovo izvor “Glasa Srpske”, komentirajući jučerašnju najavu predsjednika Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Gospodarske komore Srpske, Jovice Kovačevića da će u idućih par dana, do kraja ovoga tjedna, gorivo opet nakon jednog kratkog perioda stabilizacije poskupjeti od pet do deset feninga po jednom litru.
Trenutno je za litar dizela potrebno izdvojiti od 2,70 do 2,90 maraka, a benzin se kreće od 2,35 do 2,60 KM.
-Cijena sirove nafte je na burzama skočila sa 74 dolara po barelu na 81 i to će se morati odraziti i na naše tržište. Porasle su cijene kod naših dobavljača i zbog toga moramo povećati cijene goriva. Ipak, cijena nafte je za sada stabilna i nema nikakve naznake da će dodatno i u značajnijem iznosu ići gore – poručio je Vučković. Nevjerojatno zvuči ovakva izjava ako znamo da je u npr. Hrvatskoj gorivo prije par dana pojeftinilo za 25 feninga.
I istina, do rasta vrijednosti sirove nafte na svjetskim berzama došlo je u posljednjih nekoliko dana, zbog pada vrijednosti dolara u odnosu na druge valute, ali i plana SAD da dopune svoje naftne strateške rezerve. Međutim, ono što odmah upada u oči jeste brzina s kojom su domaći distributeri nafte i naftnih derivata opet odlučili da podignu svoje cijene, kao i mnogo puta tokom ove godine, dok je to u suprotnom slučaju bilo vrlo rijetko rađeno ili veoma sporo.
Fenomen brzog poskupljenja goriva na domaćim benzinskim crpkama kada cijene na svjetskom tržištu rastu na dnevnoj razini i sporog opadanja u slučaju pojeftinjenja, nije vezan samo za naše krajeve i on je toliko čest u cijelom svijetu, uključujući i razvijene zemlje, da postoji i ekonomski termin za to “raketa i perje”. Kaže ovo stručnjak za tržište nafte Vladimir Grujić koji je ranije za Glas Srpske analizirao domaće tržište naftnih derivata i nelogičnosti koje se sve češće javljaju, pogotovo nakon izbijanja energetske krize i sankcija koje su uvedene Rusiji.
Izvor “Glasa Srpske” pak smatra kako svi koriste ovu energetsku krizu i stalnu cjenovnu klackalicu na ovom tržištu, navodeći kako u tom lancu opskrbe najviše profitiraju rafinerije, a onda i ostali iz tog lanca.
-Gotovo sve rafinerije koje su radile u vrijeme ove krize ostvarile su nezamislive zarade te onda ne bi trebalo da čudi što neke zemlje planiraju ili su već uvele porez na ekstraprofit. Naravno, u tom lovu u mutnom pokušaju profitirati i pojedini distributeri s naših prostora, jer im se isplati platiti i poneku simboličnu kaznu, a gorivo pritom prodavati po maržama koje su daleko veće od predviđenih. Jednostavno, građani se nalaze u jednom začaranom kolu naftaša – istaknuo je izvor Glasa.
Podsjeća da je početkom ove godine jedan barel koštao oko 80 dolara, baš kao i danas, ali i da je tada jedan litar goriva u BiH koštao od 2,3 do 2,4 marke.
-Ako poredimo to sa sadašnjim cijenama odmah na prvu je vidljiv veliki cjenovni disparitet, od 30 do 40 feninga. Sada će ta razlika biti još viša. To doslovno znači da se mnogi “ugrađuju” u konačnu cijenu, koristeći neizvjesnost koja vlada na ovom tržištu. Tako će i dalje biti, sve dok postoji potražnja i vlada ovolika energetska neizvjesnost. Sada će vjerovatno poskupjeti i neka druga roba, kao i usluge. Bojim se da se vrtimo u jednom začaranom krugu iz kog ćemo teško izaći – kažu sugovornici Glasa.
Prema podacima sa svjetskih burzi, u posljednjih šest mjeseci cijena sirove nafte na europskom tržištu pala je za čak 40-tak dolara po jednom barelu. Početkom lipnja iznosila je 123, a sada oko 80 dolara.
