Ravnateljica Zavoda Helena Lončar u izjavi za Večernji list objasnila je kako će na web-stranici Zavoda biti postavljena potrebna dokumentacija za niz programa potpore zapošljavanju odnosno samozapošljavanju
Upravni odbor Federalnog zavoda za zapošljavanje jučer je usvojio programe aktivnih politika ove institucije, a koji su dio već usvojenog programa rada u kojemu je planirana realizacija mjera sufinanciranja zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke koji za cilj imaju pružiti podršku za 13.000 osoba s evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH s posebnom rodnom i socijalnom osjetljivošću radi jačanja njihove konkurentnosti i brže integracije na tržištu rada, sprječavanja dugotrajne nezaposlenosti te stvaranja uvjeta za stjecanje prvog radnog iskustva, samozapošljavanje, tj. registraciju/pokretanje samostalne djelatnosti/gospodarskog društva.
Niz mjera
– To su oni programi koji se realiziraju izravnim povlačenjem obrasca s web-stranice i dostavljanjem Zavodu ili službi. Ostali programi koji idu online bit će također stavljani na web-stranicu, ali će njihova realizacija ići u ožujku nakon što se odrade pripreme – navela je Lončar.
Potrebe za ovu godinu
A kako poslovna zajednica gleda na procjenu svojih potreba za radnom snagom u 2023. godini, vidljivo je i iz nedavno objavljenog istraživanja tržišta rada 2022./23. koje na godišnjoj razini provode Federalni zavod i županijske službe za zapošljavanje. Aktivnost je provedena u okviru projekta “Unapređenje istraživanja tržišta rada” koji financira Europska unija i provodi se uz ujednačenu metodologiju istraživanja na razini BiH, a rezultati ulijevaju optimizam te pokazuju kako poslodavci imaju namjeru ne samo održavati već i proširivati proizvodne kapacitete.
Naime, od ukupno 1380 anketiranih poslodavaca, njih 790 ili 57,2% iskazalo je potrebu za zapošljavanjem novih radnika u 2023. godini (čak njih 5630), uglavnom zbog očekivanog povećanja obujma poslovanja. Najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem u idućoj godini iskazane su za zanimanjima u industriji (31%), kao i u uslužnim djelatnostima (31%), zatim u trgovini (27%) i građevinarstvu (11%). Navedeni rezultati i sve druge procjene jasno govore koliki je značaj programa kojima će Federalni zavod nastojati ojačati svoju podršku poslovnoj zajednici u kreiranju što boljih uvjeta za daljnje unaprjeđenje stanja na tržištu rada.