Papa Franjo imenovao je dosadašnjeg splitsko-makarskog nadbiskupa i predsjednika Hrvatske biskupske konferencije Dražena Kutlešu nadbiskupom koadjutorom Zagrebačke nadbiskupije, što pak znači da bi on kroz godinu dana trebao naslijediti kardinala Josipa Bozanića, i na taj način postati prva osoba Crkve u Hrvatskoj, no oni koji dobro poznaju funkcioniranje Crkve kažu kako prvi čovjek Kaptola u društvu ima daleko veću i daleko značajniju ulogu, piše Dnevno.hr.
U dobrim odnosima s premijerom
Značajnu ulogu prvi čovjek Kaptola nedvojbeno ima i na politička zbivanja u Hrvatskoj pa je stoga HDZ-ovcima oduvijek bilo stalo do toga da ondje imaju osobu na koju se mogu osloniti, budući da je monsinjor Kutleša u odličnim odnosima s premijerom Andrejom Plenkovićem njegovim imenovanjem trend dobrih odnosa između vladajućih i Crkve trebao bi se nastaviti.
Oni koji ovog prvog čovjeka Hrvatske biskupske konferencije dobro poznaju svjedoče da se radi o iznimnom, i posebnom te vrlo otvorenom čovjeku koji korijene vuče iz Tomislavgrada. Monsinjor Kutleša doktorirao je kanonsko pravo u Rimu, nakon čega je ostvario zavidnu karijeru u Vatikanu, bio je i porečko-pulski biskup, a ta njegova karijerna etapa ostati će upamćena po razrješavanju zamršenog hrvatsko-talijanskog spora oko samostana Dajla nakon čega je Kutleša premješten za nasljednika splitsko-makarskog nadbiskupa.
Smatra se mons.Kutleša čovjekom od iznimnog papina povjerenja, a to što je jesenas imenovan prvim čovjekom HBK i jest bila naznaka za dolazak na ovu najvažniju poziciju unutar Crkve u Hrvatskoj koja s njegovim imenovanjem prema tvrdnjama upućenih definitivno nije pogriješila. Priča se naime da je mons.Kutleša odmjeren pravnik, iznimno predan i marljiv te vješt diplomata koji nije previše zainteresiran za medije i eksponiranje u istima, daleko više od toga zanima ga duhovnost i vjera, ali je po tom pitanju širokih vidika, a ujedno je otvoren i na dijalog što će zasigurno biti od koristi.
Hercegovci su skeptični
Inače je od 2000.godine mons.Kutleša upravljao župom u Grudama, nakon što su se ondje stacionirala tri franjevca koja nisu priznavala mjesnog biskupa, za to vrijeme svestrani Kutleša predavao je pravo na mostarskom Teološkom institutu te se u svojoj knjizi objavljenoj 2002.godine ‘Ogledalo pravde-Biskupski ordinarijat Mostar o navdnim ukazanjima i porukama u Međugorju’ bavio temom ovog mjesta tvrdeći kako su vidjelice izmišljale susrete s Gospom zbog čega njegovo imenovanje na Kaptol i sada u Kutlešinoj rodnoj Hercegovini izaziva veliku pažnju pošto se i dijelu Hercegovaca, i djelu ondašnjeg svećenstva zamjerio baš sa propitkivanjem teza o Međugorju pa se stoga i sada u Kultešinom rodnom kraju strahuje od toga da ga Papa dovodi za hrvatskog kardinala kako bi time izrazio svoje stajalište o Međugorju, prema čemu su Kutlešini poznanici iznimno rezervirani.
Ne osvrće se biskup Kutleša previše na to, jer za time niti nema potrebe, on u Vatikanu ima izuzetne veze, te se radi toga smatra najutjecajnijim biskupom u Hrvatskoj, zbog čega se već godinama i najavljivao njegov dolazak na Kaptol na kojem će naslijediti kardinala Bozanića kojega je hrvatska javnost upoznala 90-tih godina, od kada Bozanić progovara o raznim društvenim događanjima, referirajući se nerijetko i na politička događanja u našoj zemlji.
Što od Kutleše očekivati u tom pogledu, jedno je od pitanja na koje za sada nema odgovora, no u svakom će slučaju biti zanimljivo i intrigantno vidjeti kako će se Kutleša postaviti prema slučaju Stepinac, ali i prema diplomatskoj inicijativi Svete Stolice o približavanju Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Sve to trebalo bi uslijediti na proljeće naredne godine, kada kardinal Bozanić i službeno odlazi u mirovinu, nakon čega za crkvu u Hrvatskoj nedvojbeno nastupa jedno novo, i po svemu sudeći drugačije vrijeme.
