Home Nekategorizirano Predrag Čović: Toni Kraljević je u ZHŽ-u pokazao znanje i sposobnost

Predrag Čović: Toni Kraljević je u ZHŽ-u pokazao znanje i sposobnost

SHARE

Intervju: Predrag Čović, premijer Zapadnohercegovačke županije Nakon trinaest godina jedna od najuspješnijih županija dobila je premijera koji dolazi iz gospodarstva

Novoimenovanom premijeru Zapadnohercegovačke županije Predragu Čoviću potkraj prošloga tjedna dužnost je predao Zdenko Ćosić koji je 13 godina bio na čelu ove županije. Čović je posljednja dva desetljeća proveo u privatnome biznisu, pa je njegovo angažiranje brojnima predstavljalo iznenađenje. Sudionik je Domovinskog rata, odlikovan za zasluge. Na županiju gleda kao na tvrtku kojoj je potrebna energična i odlučna vlast.

Nakon 13 godina ZHŽ je dobio novog premijera. Kako je doći iz privatnoga biznisa u izvršnu vlast?

– Prvo bih želio zahvaliti bivšem premijeru i Vladi na uspješnom vođenju županije. Moramo znati da je županija nakon financijske krize koja je pogodila svijet 2008. godine bila u ozbiljnim problemima te da je 2013. bila zadužena za cijeli jedan proračun. Do danas je županija vratila sve svoje obveze ili većinu, plaćeni su svi doprinosi te moguće postoje otvoreni sporovi. Zahvaljujući radu prijašnjeg saziva, županija je stabilna. Došao sam u jednu organizaciju gdje nema naslijeđenih financijskih problema. S druge strane, istina je da dolazim iz privatnog sektora, što je pomalo neuobičajeno. Ne znam veliki broj primjera da su ljudi bili direktori u kompanijama, a ja sam bio u dvjema međunarodnima punih 17 godina, koji su se odlučili uključiti u izvršnu vlast. Istodobno, nisam klasični političar i moguće zbog toga dolazim s nekim drugim pogledom i potrebom da se malo drukčije urede stvari u budućnosti, odnosno da ih se pokuša drukčije posložiti. To znači na drukčiji način napraviti pomake prema ciljevima koje smo svi zajedno postavili.

Tko će vam biti novi ministar financija s obzirom na to da je Toni Kraljević kandidiran za ministra i dopredsjednika Vlade Federacije BiH?

– Ovom prigodom moram pohvaliti gospodina Kraljevića koji je učinio veliki iskorak i stabilizirao proračun, odnosno potrošnju držao pod kontrolom. Meni je s jedne strane iznimno žao ako ode na ovu predloženu dužnost, a s druge strane bit će mi čast da imamo čovjeka koji je ovdje u dva mandata pokazao znanje i sposobnost. Kada se potvrdi nova federalna Vlada, mi ćemo se adekvatno ekipirati. Sve do tog trenutka zajedno ćemo raditi na ostvarenju ciljeva.

Rekli ste pomaci. U kojem smjeru ih vidite?

– Naša županija ima usvojenu razvojnu strategiju za razdoblje 2021. – 2027. i to je zapravo temelj za djelovanje rada Vlade i svih institucija kojima je osnivač Vlada. Ja bih rekao da to u najvećoj mjeri predstavlja i temelj razvoja naše mikrozajednice.

Spomenuli ste strategiju, što su pak njezini oslonci?

– Skupština županije tu je strategiju usvojila 2021. i ima tri glavna cilja koja su povezana. A to je ekonomski razvijena, društveno odgovorna i učinkovito organizirana županija. Rad svih institucija provodi se kroz ova tri strateška cilja koja kanimo ostvariti. Moja vizija kao premijera i Vlade kojoj sam na čelu jest da organiziramo županiju kao ekonomski jaku cjelinu koja funkcionira na načelima pravednosti, društvene jednakosti, koja će težiti kvalitetnom obrazovanju i pripremi ljudi za poslove 21. stoljeća. To znači kontinuirana ulaganja u najveće bogatstvo koje imamo, a to su naši ljudi. Gospodarski razvoj jedan je od ključnih ciljeva, potom demografija, zaštita životne sredine te je potrebno učiniti sve da u potpunosti funkcionira pravna država i vladavina zakona s lokalnom zajednicom, ali i višim razinama vlasti.

Premijera i ministre moglo bi se promatrati kao upravni odbor u kompaniji (županiji). Funkcionira li to već tako i kakav odnos imate s kolegama ministrima?

– Tek smo počeli i tek se upoznajemo. Imamo i novih imena, nekoliko kolega ostalo je od prethodnog saziva. No, zajednički ćemo nastojati ostvariti ove ciljeve koje sam spomenuo. Očekujem da će svaki pojedinac

u ovoj organizaciji dati maksimalni doprinos te da ćemo, kao i u privatnom sektoru, funkcionirati tako da budemo uspješni. Uspješne tvrtke razlikuju se od drugih zahvaljujući ljudima koji su fokusirani na svoj posao, kontinuirano rade svaki dan, znači ne ostvaruju spektakularne rezultate koji su nemogući. Očekivat ću da i u ovoj Vladi svi svoj posao naprave navrijeme, maksimalno korektno i kvalitetno. Dugoročno je to jedini način na koji se može uspjeti. Postoje u životu i skokovi u rezultatima koje nekada ostvarite brzo, no iskustvo je takvo da u tome slučaju imate jednako brz pad. Za mene je svaki čovjek bitan u sustavu,. ali ovdje želim istaknuti kako je ključno izgraditi institucije i uspostaviti sustav nakon čega je svaki pojedinac zamjenjiv.

Imate zanimljiv pristup, ponajprije stoga što su se Hrvati ovdje desetljećima uglavnom borili protiv sustava i institucija. Istodobno, ZHŽ je od najslabije razvijenog područja postao gospodarski najbolje u posljednjih 30 godina. Je li se svejedno kod ljudi promijenio taj odnos prema državi i institucijama?

–           To jest veliki problem. Mogu to reći iz osobnog iskustva. Kao dijete odgojen sam u sredini gdje je bilo sramota prevariti čovjeka, učiniti nešto što nije u skladu s etikom i moralom, ali je, recimo, bilo “normalno” da se prevari državu. I za to se smatralo da se “snašao”. To nije uopće smatrano problemom.

A danas?!

–           Ako danas želimo organizirati društvo na boljoj i kvalitetnijoj razini, onda moramo graditi institucije države te se držati zakona, kao što su neki govorili, kao pijan plota. Tu ne smijemo imati iznimki, ni prijatelja, rođaka, ni rodbine. Prvo jutro kada sam se susreo s kolegama, rekao sam kako je moj je cilj da pokušamo stvarati okružje kako bismo svojim primjerom pokazali poštivanje zakona. Ako zakon ne valja, idemo ga mijenjati, ali moramo raditi na tome da nema nedodirljivih te da trebamo ljude uvjeriti kako funkcioniranje sustava ide svima u prilog. Naravno, izuzev onima koji mešetare. Naši su ljudi izuzetno sposobni, to su pokazali tijekom povijesti mnogo puta, a i kroz primjer ove županije. Ovo je područje bilo najnerazvijenije u BiH s malo zaposlenih ljudi. To je bio razlog zašto se odavde odlazilo. ZHŽ je danas, zahvaljujući ljudima koji su se organizirali i izgradili privatne kompanije, jedna od najrazvijenih županija te je u vrhu po BDP-u i broju zaposlenih. Imamo tu i tendenciju rasta. Na našem području djeluju kompanije koje su izrasle u europske gi-gante, gotovo sve izvoze. Njima nitko ništa nije darovao. Te su tvrtke morale glede poštivanja kvalitete, rokova, ispoštovati europske standarde. Naše gospodarstvo je iznimno fleksibilno, posjedujemo znanje, učinkovitost. Sada je potrebno da im Vlada omogući nastavak razvoja.

 

Bili ste u biznisu. Na koji način županija može pomoći gospodarstvu?

– Došao sam iz realnog sektora i naježim se kada netko kaže “oni su olako zaradili novac”, misleći na gospodarstvenike, kao da su to neki lopovi. Kao čovjek, ponosan sam na svaku marku zarađenu u realnom sektoru, na isplaćene plaće zaposlenicima, na to da sam cijeli radni vijek poštovao sve zakone i isplaćivao plaće u punom iznosu sa svim doprinosima. Tako rade mnoge kompanije. Danas se jedna stvar jako mijenja kod nas. Rad će se morati cijeniti, pogotovo stručni radnici.

Kako povećati plaće, koje mjere poduzeti?

– Vlast mora obratiti pozornost na ravnomjerno opterećenje svih. U privatnom sektoru morate imati proizvod, kvalitetu, radnike koji to znaju napraviti te poštivati rokove. Mi kao društvo moramo omogućiti tim ljudima da se što manje brinu o administraciji, papirologiji. Neshvatljivo je da izdavanje neke dozvole za gradnju, za uvoz ili nešto drugo traje nekoliko mjeseci ili godina. Ja ću pokušati ubrzati te procese kako bi se brzo mogle realizirati vizije ljudi o izgradnji ili širenju kompanija. Svijet se danas brzo mijenja. Neće preživjeti oni koji ne budu spremni na to. Tehnološki razvoj u posljednjih 30 godina napravio je veći iskorak nego kroz cijelu povijest.

Djelomično ste mi ostali dužni odgovor na pitanje kako povećati plaće radnicima.

– Poznato mi je da se vode pregovori među udrugama poslodavaca, sindikata i Vlade oko visine naknada. Tu se ne radi samo o doprinosima za mirovinsko, zdravstveno osiguranje, nego i o parafiskalnim nametima, a ima ih oko 140. Najveći dio toga odnosi se na FBiH. Po mom mišljenju, na razini županije najvažnije je eliminirati nelojalnu konkurenciju kako bi svi ljudi imali iste uvjete rada. Ne može se tolerirati da je netko prijavljen, plaća porez, a da s druge strane imamo ljude koji ništa ne izmiruju. Inspekcijska tijela morat će raditi svoj posao kako bi svi imali jednaku prigodu.

Ova je županija ranije donijela niz mjera kao poticaj za obitelji s više članova. To je pitanje usko povezano s odlascima i demografijom. Kako zaustaviti odnosno smanjiti odlazak ljudi?

– To je složeno pitanje. Ova županija dugi niz godina radi na tome. To nisu mjere koje donose instant-rezultate. Ova je županija prva uvela subvencioniranje prijevoza školske djece, prva je uvela besplatne udžbenike za osnovne škole. Prošla je Vlada neposredno pred kraj mandata uvela plaćanje 500 maraka za svako treće i iduće dijete do navršenih sedam godina života. Ovom mjerom potpomažemo kućni proračun višečlanim obiteljima te šaljemo poruku da su nam ljudi najvažniji. To je ujedno i poruka optimizma – da stvari promatramo kroz polupunu čašu koju je moguće do kraja napuniti. Do nas je kako će nam biti. Pobjednici traže rješenja k ostvarenju ciljeva, a gubitnici opravdanje kroz izlike zašto te ciljeve nisu ostvarili.

Osnovne zadaće županija su očuvanje javnog reda i mira, obrazovanje, zdravstvena zaštita. Kakvim ih ocjenjujete?

–           Stanje sigurnosti je, rekao bih, na zavidnoj razini. To moramo očuvati jer vidimo izazove kojima ćemo biti vjerojatno još više izloženi. Pitanje zdravstva najizravnije je povezano s brojem zaposlenih ljudi i plaćanjem doprinosa jer nema besplatnih obroka.

Koliko je, uz još uvijek neuređeni sustav, zbog toga što smo nedovoljno uspješni problem obrazovanje jer ne proizvodimo kadrove koji su potrebni tržištu ili koji su spremni odmah početi raditi?

–           Jedna od ključnih stvari koje bi županije trebale učiniti jest provesti reformu obrazovanja. Danas dobar majstor, obrtnik, može mnogo više zaraditi od jednog prosječnog visokoobrazovanog čovjeka koji radi u nekom su-stavu, bilo javnom ili privatnom. Ako je netko dobar električar, dobar keramičar, dobar vodoinstalater, danas sam postavlja uvjete pod kojima želi raditi jer ih nema na tržištu. Mi moramo promijeniti tu paradigmu odranije kada su nam govorili “uči školu da ne moraš ništa raditi”. Mi bismo danas stvari trebali promijeniti tako da učimo u školi kako bismo naučili raditi. U tom cijelom sustavu mi bismo morali cijeniti prvenstveno znanje, kompetencije, a ne diplome, papire. Koliko ćemo uspjeti u tome, hoćemo li imati potporu šire društvene zajednice, to je teško reći. Ja bih želio ići u tome smjeru, da barem djelomično uspijemo izgraditi školu 21. stoljeća. Primjerice, u ZHŽ-u sada se traži 150 obrazovanih radnika, GNC operatera. Tim kompanijama trebaju ljudi koji odmah znaju raditi s tim strojevima.

Dakle, potrebno je praksu integrirati u obrazovanje, a smanjiti teorijsku nastavu?!

–           Mi imamo dobar primjer škole, odnosno centra u Posušju koji vode mladi ljudi, a u kojemu se obučavaju stručni kadrovi. To je dobar put kojim treba ići. Tu je riječ o samo jednome dijelu poslova. Dobar su primjer županije Međimurska i Varaždinska, koje su uspjele napraviti simbiozu obrazovanja i poduzetništva. Tu ne treba izmišljati toplu vodu.

Koliko bi europski fondovi mogli biti korisni upravo za ove namjene i koliki je potencijal u ZHŽ-u za korištenje tih sredstava?

– EU fondovi jasno su definirani za što se mogu koristiti. Nedavno smo bili na jednome sastanku na kojemu su bili prezentirani primjeri iz Hrvatske. Dok sam bio u privatnome biznisu samo povezan s implementacijom tih sredstava u Hrvatskoj, a dijelom i ovdje u BiH. Za ovu godinu za prekogranične projekte odobreno je više od 135 milijuna eura. To se odnosi na privatni i javni sektor, a unutar toga vrlo važna stavka je znanost i obrazovanje. Da bismo se mogli prijaviti za ta sredstva, moramo imati ljude koji znaju sve procedure kako to napraviti. Jedan od ključnih ciljeva ove Vlade je rad na pripremi administracije i privatnika za korištenje EU fondova. Moramo se pripremiti za taj posao. U Hrvatskoj je ta izobrazba trajala od tri do pet godina.