Rani krumpir, jedan od najvažnijih povrtlarskih proizvoda juga Hercegovine, prema do sada izvađenim količinama i izgledu zasađenih površina, obećava rekordan urod barem u posljednjih desetak godina. No, povrtlarima problem predstavlja učestala kiša koja je zaustavila posao vađenja krumpira na otvorenom.
Pravu sreću za južnohercegovačke povrtlare predstavlja činjenica da se u posljednjih desetak godina ustalila proizvodnja u zatvorenim prostorima, odnosno plastenicima, jer su oborine obustavile vađenje krumpira na otvorenom i podignule im cijenu. Na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima rani krumpiri sredinom prošlog tjedna cijenili su se 1,40 – 1,80 KM, a potkraj tjedna već 1,70 – 1,90 s tendencijom rasta ako se promjenljivo vrijeme nastavi.
Zahvaljujući sadnji krumpira u plastenicima južnohercegovačkih ranih krumpira na tržištu BiH ima već 40-ak dana. Domaći proizvođači, od Vojnića kod Ljubuškog pa do Stoca, tako su se upustili u “bitku” s uvozom ranih krumpira s Cipra, iz Egipta, Francuske i zemalja Magreba. Na osnovi cijene krumpira iz plastenika, 1,80 – 3 KM, može se reći da su bili uspješni.
Sezona vađenja krumpira s otvorenih površina počela je u prvoj dekadi svibnja. Baš kada se očekivala uzlazna putanja i početak izvoza, uslijedilo je promjenjivo vrijeme te obustavilo i vađenje krumpira i planiranje izvoza.