Namex vikend

Ministar financija Helezu: Planira li BiH napasti NATO?

Amidžić je naveo da je ovakav zahtjev Ministarstva obrane veći od proračuna svih 75 korisnika u ovoj godini i veći četiri puta od sredstava odobrenih za tekuću godinu – 392.000.000 KM.

– Ministarstvo obrane, umjesto da pokaže najveće razumijevanje i na racionalniji način da koristi sredstva, izlazi s prorčunskim zahtjevom koji je u ekonomskom smislu sulud – rekao je Amidžić i dodao da nitko ne može očekivati od njega da s Ministarstvom obrane o tome razgovara, prenosi RTRS.

On je istaknuo da ga je, kada je preuzeo dužnost ministra financija i trezora, dočekala “bahatost proračunskih korisnika” u smislu zahtjeva za 2024. godinu.

– Ne želim da sa svojim kolegama unutar Ministarstva nosim sam taj teret ili, eventualno, teret toga da prorčun neće biti usvojen na vrijeme – rekao je Amidžić na konferenciji za novinare.

On je pojasnio da se bahatost odnosi na pojedine proračunske korisnike, podsjetivši da je proračunza ovu godinu iznosio 1,3 milijarde KM, a da su u Ministarstvo stigli zahtjevi za 2,8 milijardi KM.

– Ako je neko ovo doživio kao cjenkanje na pijaci, u smislu poslat ću veći zahtjev, da bi dobio polovinu, smatram neodgovornim i neprofesionalnim i taj zahtjev neće dobiti podršku Ministarstva – rekao je Amidžić i dodao da to nije korektno prema građanima.

Amidžić je poručio da oni koji se ponašaju na takav način, treba i da snose odgovornost ako proračun ne bude usvojen na vrijeme i ako se uđe u fazu privremenog financiranja.

– Nikada neću potpisati prijedlog proračuna koji podrazumijeva takve prioritete koji su dostavljeni kroz proračunske zahtjeve – poručio je Amidžić.

On je istakao da entiteti uplaćuju 1.020.000.000 KM za financiranje 75 korisnika na nivou BiH.

– Kada saberemo s očekivanim vlastitim prihodima, otprilike 180.000.000 KM i s onim što predstavljaju prenesena sredstva, ne da nema prostora da povećavamo proračun, nego nam nedostaje 37.000.000 KM – rekao je Amidžić.

On je naglasio da je očekivao proračunske zahtjeve koji će uvažavati ekonomsku realnost.

– Mi ćemo unutar Ministarstva financija i trezora, čiji je proračun oko 13,7, odnosno 13,8 milijuna KM, naći prostora za uštede. Pozivam i ostale kolege da učine isto – rekao je Amidžić.

On je istakao da je zahtjev Ministarstva obrane nerazuman i u svjetskim okvirima i da predstavlja četiri posto BDP-a BiH.

– Dozvolite da vas podsjetim, Јapan troši jedan posto BDP-a na obranu, Njemačka 1,3 posto, Kina 1,6 posto, Francuska troši 1,9 posto BDP-a na obranu, a mi predlažemo proračun koji podrazumijeva četiri posto, to je više i od Rusije koja sada sprovodi specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini – naveo je Amidžić.

On je ponovio da nitko od njega ne treba da očekuje da će razgovarati o takvom zahtjevu, jer, kako je rekao, da bi s nekim razgovarao zahtjev mora biti razuman.

– Zajedno sa ljudima unutar Ministarstva financija i trezora ušli smo i u meritum zakona i neke stvari ne razumijem. Čitam brojeve koje je meni dostavilo Ministarstvo obrane, da li je za 2024. godinu potrebno sljedeće: modernizacija pješadijskog naoružanja i opreme u iznosu od 68,5 milijuna KM uz modernizaciju lakih oklopnih vozila pješadije u iznosu 147,8 milijuna KM i jedno i drugo na stavci nabavka opreme – upitao je Amidžić.

On je rekao da ne razumije ni da je za modernizaciju artiljerijskog naoružanja i opreme potrebno 18,4 milijuna KM za samohodne haubice od 155 milimetara.

Amidžić je istakao i da zahtjev za modernizaciju naoružanja i opreme oklopnog bataljuna iznosi 40,5 milijuna KM, a za zrakoplovstvo kroz nabavku šest srednjih transportnih helikoptera, 10 lakih višenamjenskih helikoptera, na dvije stavke, od kojih je jedna 406 milijuna KM, a druga 44,7 milijuna KM.

On je naveo i da je za modernizaciju sredstava za nuklearno-biološko-kemijsku obranu zatraženo 13,3 milijuna KM, te istakao da to što ne podržava ovakav proračun nije politički motivirano, pošto dolazi iz Republike Srpske, već da se ne pronalazi u takvom proračunskom rješenju.

Amidžić je rekao da nije vojni ekspert, ali je podsjetio kolege u Ministarstvu obrane da se BiH graniči s Hrvatskom i Crnom Gorom koje su članice NATO, te sa Srbijom.

– Ovdje mogu da postavim pitanje, ako smo se odlučili da se ovoliko naoružavamo da li očekujemo sukobe ili planiramo kao BiH da napadnemo Srbiju ili NATO? – upitao je Amidžić.

Govoreći o drugim proračunskim zahtjevima, Amidžić je izdvojio zahtjev Komisije za koncesije koja je od 2013. do 2023. godine potrošila 11,1 milijun KM, a koja, kako je rekao, nije uradila ništa.

– Јa sam porezni obveznik Republike Srpske i mi plaćamo ovo. Znam što bih uradio s 11 milijuna KM u svom gradu, a pretpostavljam da znaju svi u svojim lokalnim zajednicama – naveo je Amidžić.

On je istakao da nema ništa protiv toga da institucije BiH funkcionira na način kako je dogovoreno, ali da je protiv toga da se plaća deset ljudi u Komisiji za koncesije, koji za deset godina nisu uradili ništa.

Napustio bih Vijeće ministara ako bi bio podržan zahtjev Ministarstva obrane

Ministar financija i trezora izjavio je da bi napustio Vijeće ministara, u slučaju da bude uvažen zahtjev Ministarstva obrane za proračun od 1,7 milijardi KM.

– Službena politika stranke iz koje ja dolazim i predsjednika partije /Milorada Dodika/ jeste da se takve stvari ne podrže. Od mene se očekuje da podržimo stvari koje se odnose na kvalitet življenja ljudi na ovom prostoru i ja te stavove dijelim – rekao je Amidžić u Sarajevu.

Amidžić je istaknuo da je problem BiH u Sarajevu, a ne u nekom drugom gradu, te da je problem unutar institucija, a ne entiteta.

– Ljudi koji žive u Federaciji BiH lagodnije se osjećaju kada naprave ovakvu konferenciju za novinare u svom gradu i ja bih se lagodnije osjećao da napravim konferenciju u Banjaluci. Ne, ja sam želio da to uradim ovdje da bih ukazao da je problem BiH u Sarajevu – dodao je Amidžić.

On je naglasio da financijska stabilnost zemlje nije samo u njegovim već u rukama svih koji rade u Sarajevu.

Govoreći o zahtjevima za olakšice građanima, Amidžić je naveo da će se u narednom periodu baviti inicijativom za oslobađanje od plaćanja PDV-a na prvu nekretninu.

– Mislim da postoji dobra praksa u regionu, moramo da sagledamo financijske efekte takve odluke – rekao je Amidžić.

Dnevnik.ba