Obavezno prskanje masline provodi se u jesen, obično nakon berbe maslina, bakrenim pripravcima, primjerice Cuprablau Z. Prskanje treba obaviti po sunčanom danu uz veći utrošak škropiva (dobro „okupati“ masline). Ovo prskanje je vrlo bitno, posebno u godinama sa kišovitom jeseni.
U narednih desetak dana na području Hercegovine završava berba maslina. Odmah nakon berbe, masline treba zaštititi bakrenim pripravcima protiv uzročnika bolesti, ali bakar dobro djeluje i kao dezinfekcijsko sredstvo. Naime, tijekom berbe maslina dolazi do ozljeda na granama i grančicama maslina koje je potrebno dezinficirati.
Najraširenija bolest maslina koja se uvijek javlja u našim maslinicima, i koja se obvezno mora suzbijati potkraj vegetacije, odnosno nakon berbe, je paunovo oko. Bolest je raširena u svim krajevima svijeta gdje se uzgaja maslina, pa tako i na području Hercegovine.
Odlična ponuda i akcijske cijene hrane i opreme za ljubimce u Sjemenarni. Saznaj više….
Simptomi bolesti
Simptomi bolesti se uglavnom javljaju na gornjoj strani listova u obliku karakterističnih okruglastih, uljastih i tamnozelenih pjega ili mrlja, veličine 10 mm – 12 mm. Poslije se oko pjega oblikuje žutozeleni prsten, a središnji dio posmeđi. Takvi simptomi podsjećaju na oči po paunovu perju, pa otuda dolazi naziv bolesti, koji se koristi ne samo kod nas, već i u drugim zemljama u kojima se uzgaja maslina.
Tipični simptomi zaraze Paunovim okom na lišću masline
Zbog jake zaraze, dolazi do opadanja lišća ili defolijacije. Na ostalim organima masline, npr. plodovima ili grančicama, zaraze su vrlo rijetke, a simptomi se uočavaju kao smeđe pjegice. Zaraženi plodovi otpadaju zajedno s peteljkama. Zaraze na lišću javljaju se dva puta godišnje, i to u jesen i proljeće. Zaraze u tijeku jeseni (rujan, listopad i studeni) počinju dolaskom kišnog razdoblja, kada je velika vlaga i temperature niže, što odgovara ovoj patogenoj gljivici.
Simptomi, međutim, postaju dobro vidljivi tek iduće godine u rano proljeće, kada se nastavljaju nove zaraze. U proljeće se potom javlja i prije spomenuto opadanje lišća koje obično traje od ožujka do lipnja. Ljeti zaraza nema, jer patogena gljivica miruje, kako bi u jesen ponovnim dolaskom kiša započele nove infekcije. Bitno je istaknuti da se simptomi najviše uočavaju na donjim dijelovima krošnje, dok gornji često ostaju zdravima. Bolest je prisutna i u hercegovačkim maslenicima.
Kada je najbolje obaviti zaštitu i koje pripravke koristiti?
Suzbijanje paunova oka provodi se dva puta, prema vremenu početka infekcija i to fungicidima na bazi bakra (Cuprablau Z WP). U svijetu se također koriste i neki organski fungicidi na bazi krezoksim-metila (Sugoby) i drugih tvari, ali posve dobru zaštitu daju prije spomenuti fungicidi na bazi bakra. Bakreni fungicidi preporučuju se za uporabu jer dobro djeluju i na neke druge bolesti masline, kao što je bakterijski rak i patula.
Prvo prskanje mora biti u jesen, i to obično nakon branja maslina, a drugo u proljeće, potkraj veljače i početkom ožujka, nakon rezidbe.
Prema istraživanjima, jesensko prskanje je najvažnije. Po podacima iz literature, naše domaće sorte maslina dosta se razlikuju u otpornosti na ovu bolest. Kao otpornije, spominju se Oblica i Lastovka, a kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i Dužica. Od talijanskih sorti otpornije su npr. Leccino, Pendolino i dr., a osjetljive su Ascolana i Moraiolo.
Sve ostale informacije vezane za suzbijanje ovog, ali i drugih štetnih organizama na maslini doznajte od Sjemenarnine Agro Podrške na broj telefona 063/700-700.
Klikni i provjeri Sjemenarninu ponudu – komposteri, grablje za lišče, lopate, poljoprivredna kolica, STIHL puhači i usisavači lišća…
