Sjedinjene Države obećale su tri milijarde dolara za Zeleni klimatski fond, rekla je potpredsjednica Kamala Harris u Dubaiju na klimatskom summitu UN-a.
Fond, s više od 20 milijardi dolara obećanih sredstava, najveći je međunarodni fond posvećen potpori klimatskim akcijama u zemljama u razvoju.
Najnovije obećanje, o kojem je Reuters prvi izvijestio, bit će dodatak na dvije milijarde dolara koje su Sjedinjene Države već isporučile.
Izvori su rekli da obećanje ovisi o raspoloživosti sredstava. Politički podijeljeni američki Kongres treba odobriti financiranje.
Harris je sredstva najavila u svom obraćanju na summitu.
– Danas s ponosom objavljujem novo obećanje od tri milijarde dolara Zelenom klimatskom fondu koji pomaže zemljama u razvoju da ulažu u otpornost, čistu energiju i ekološka rješenja, rekla je.
Upravitelji fonda rekli su u listopadu da je obećano oko 9,3 milijarde dolara za financiranje projekata u klimatski osjetljivim područjima između 2024. i 2027. godine.
Unatoč tome, dosadašnja obećanja su tek djelić od otprilike 250 milijardi dolara godišnje potrebnih za zemlje u razvoju do 2030. godine samo da se prilagode globalnom zatopljenju, prema podacima Ujedinjenih naroda.
Osim podrške prilagodbi klimatskim promjenama, fond financira i projekte koji pomažu zemljama da prijeđu na čistu energiju.
Dvadesetak zemalja planira utrostručiti nuklearnu energiju
Plan dvadesetak zemalja je znatno povećati proizvodnju energije iz nuklearne energije za dobrobit klime, navodi se u deklaraciji objavljenoj u subotu na klimatskom samitu UN-a.
U deklaraciji koju su potpisale Francuska i Sjedinjene Države, kapaciteti bi se trebali utrostručiti do 2050. godine. Pakt su potpisale i Kanada, Japan, Velika Britanija i još nekoliko europskih zemalja.
Ne iznenađuje što Njemačka nije jedna od potpisnica nakon što je odustala od nuklearne energije ove godine. No u mnogim drugim zemljama, poput Francuske i Britanije, nuklearna energija i dalje ima ključnu ulogu u opskrbi energijom.
U deklaraciji se navodi da nuklearna energija ima ključnu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti do sredine stoljeća i ograničenju temperature na 1,5 Celzijeva stupnja, čime globalna zajednica želi spriječiti najgore posljedice globalnog zagrijavanja.
Upućen je poziv i drugim zemljama da se pridruže, a donatorima da ulažu u širenje nuklearne energije.
COP28: Naša budućnost ovisi o sadašnjosti, poručuje Papa
Papa Franjo apelirao je na međunarodnu zajednicu da nadvlada nacionalni ego u borbi za zaštitu planeta u svojoj poruci upućenoj svjetskim čelnicima okupljenima na klimatskoj konferenciji COP28 koja se održava u Dubaiju.
– S vama sam, jer vremena je malo. S vama sam jer sada više nego ikad budućnost svih nas ovisi o sadašnjosti koju sada biramo, rekao je poglavar Katoličke Crkve u govoru koji je na skupu umjesto njega održao državni tajnik Svete Stolice, kardinal Pietro Parolin.
Papa je morao otkazati svoj put u Ujedinjene Arapske Emirate zbog zdravstvenih razloga. Parolin je drugi najviši vatikanski dužnosnik.
Sa željom za proizvodnjom i posjedovanjem, okoliš je pretvoren u predmet neobuzdanog izrabljivanja, rekao je Papa.
Klima, podivljala, vapi da zaustavimo ovu iluziju svemoći, dodao je Franjo. Svijet je suočen sa “čvrstim, pa čak i nefleksibilnim pozicijama u svrhu zaštite prihoda i poslovnih interesa”, umjesto prihvaćanja “puta zajedništva, multilateralizma”.
U tom smislu zabrinjavajuće je što zagrijavanje planeta prati opće zahlađenje multilateralizma, uz rastuće nepovjerenje prema međunarodnoj zajednici, rekao je Papa.
Istodobno, čovječanstvo rasipa energiju na brojne ratove u Ukrajini, Izraelu i Palestini i mnogim drugim dijelovima svijeta, na sukobe koji neće riješiti probleme, nego ih samo povećati.
Umjesto toga, svijet treba iskorak koji nije djelomična promjena smjera, već novi način zajedničkog postizanja napretka. “Sada postoji potreba da se krene iznova. Neka se ovaj COP pokaže kao prekretnica”, rekao je Papa.