Plodna Višićka kazeta koja je isušivanjem „oteta“ od Hutovog blata, već desetljećima je ne samo vodeće područje u Hercegovini, nego u cijeloj Bosni i Hercegovini, u povrtlarskoj proizvodnji. Prednjači ne samo u plasteničkoj proizvodnju, imaju najviše plastenika u BiH, nego i u novinama u povrtlarstvu. Višićani uvode ne samo nove sorte tradicionalnih kultura „kavada“, odnosno rajčica, paprika, zelene salate i krastavaca, nego asortiman proširuju i novim kulturama.
Pionir u proizvodnji
Trenutačno su uz batat o kojem smo već pisali, u opticaju tikve, raznih oblika i veličina. Na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima tikva su u ponudi skoro cijele godine. To je ponukalo Vlatka Maslaća, jednog od pedesetak članova Poljoprivredne zadruge „Matica“ da za tikvu i batat pripremi skladišni prostor kako bi ih imao tijekom cijele godine. Projekt je u tijeku, a osvrćući se na usvajanje proizvodnje tikava, gospodin Maslać, pionir u proizvodnji batata, kaže:
„Doskora je kod nas bilo uvriježeno da je tikva hrana za gudine (svinje). To su predrasude jer tikva je zdrava i vrlo zanimljiva namirnica. Interesantna prije svega što, kao i batat, s pravim skladištenjem može dugo stajati. Za proizvođače je povoljno što nije kultura da je za nekoliko dana moraš prodati ili potrošiti, dugotrajna je. Nisam od pionira u proizvodnji tikava, ali sam uvidio da dobro dođe i kao plodored. Moj savjet za one koji se misle baviti proizvodnjom tikve ili batata, da mijenjaju plodored. To je dobro za sve kulture. Preporuka za tikvu je i njezina otpornost na bolesti“, kaže gospodin Maslać, te dodaje:
-Ja sadim sortu buterino, butternut, to je muškatna, mala tikva kako je još zovu od kilo i pol do dva težine.
-Je li rentabilna?
-Je, ima ona svoju prođu, tržište je takvo kako je. Dosta naroda već sadi malo više, tu se i cijene i obaraju. Da bi se to izbjeglo treba je pravilno uskladištiti i onda može trajati godinu dana! To je vrlo bitno, a to je i razlog zašto smo se mi iz PZ „Matica“ odlučili za tikvu i batat. Sve ostale kulture ti moraš u par dana kad dođe vrijeme berbe, obrati prodati ili uskladištiti, međutim ni pravilnim skladištenjem ne mogu dugo trajati. Što se tiče tikve i batata, druga je priča. To su dvije kulture koje su nama za sada, zanimljive mada ima još korjenastih stvari koje mogu isto biti zanimljive za buduću proizvodnju“, veli gospodin Maslać, pa naglašava:
-Bitno je proširiti asortiman, da nije sve – paprika, „kavoda“, krastavac, salata, četiri osnovna proizvoda. Uvođenjem u plodored tikve i batata, nastojimo postići širu paletu proizvoda.
-Kulinarski šoui su sve popularniji, nove modernije kuhinje u koje ulaze i nove namirnice, pomaže li to agraru?
-Sigurno pomažu, ljudi čuju nešto, vide pa dođu na ideju – hajdemo probat. Tako smo i mi došli do ovih novih kultura, nismo ništa nova izmislili. Sada nam se mota u glavi da nakon dana jabuke, šljive, krumpira, grožđa…, uvedemo dane batata. Za sada je ta ideja u začetku ako ništa, neka budu i dani batata. Mislim da bi to bilo fino i zanimljivo, da se skupimo pa da napravimo na trgu počev od Čapljine pa dalje, s prezentacijom tog proizvoda.
Egzotične sorte
-Govori se o novim egzotičnim vrstama voća, ima li toga kod nas?
-Pa ima, ima, doduše kod nas je to još uvijek u začetcima, mi malo kasnimo za svim tim novinama. Ima jako puno egzotičnih kultura koje mogu kod nas uspijevati bez problema. Sad se ja ne bih htio miješati u te druge kulture, jer malo mi je to puno, uža mi je specijalnost batat, tikva mi je kao usput. Ima kivano, ima meksički krastavac, to moj susjed radi, ima nekih novih stvari koje se mogu primijeniti i na našem području.
Na kraju možemo samo dodati da je uz sve raznovrsniju ponudu povrća, a očito i voća, sve raznovrsnija i prehrana, koja se polako udaljava od osnovnih kultura na nekom području. I jedna zanimljivost, stalni prodavači na veletržnici u Tasovčićima rekoše da tikve više nema u ponudi, dok tražnja postoji, što će reći prilika je tu.
Tekst i foto: D. Musa
| Sorta butternut i bez komore može dugo stajati |
Objava Povrtlarstvo: Tikva uz batat novina u ponudi južno hercegovačkih poljoprivrednika pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.