Pred Sudom Bosne i Hercegovine jutros je održano ročište za izjašnjenje o krivici u predmetu Dževad Mlaćo i drugi, u kojem su se prvooptuženi Mlaćo i drugooptuženi Selmo Cikotić izjasnili da nisu krivi.
Mlaćo se za ratne zločine nad ratnim zarobljenicima tereti u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, a Cikotić u svojstvu komandanta Operativne grupe Zapad Trećeg korpusa Armije RBiH.
“Nisam kriv”, izjavila su obojica optuženih pred vijećem kojim predsjedava sudac Braco Stupar, prenosi Detektor.
Evo za što ih se tereti
Inače, prema prvobitnoj optužnici u ovom predmetu je optuženi bio i Tahir Granić, ali je Sud BiH sredinom prošlog mjeseca odbio optužnicu u odnosu na osumnjičenog
“Optuženi Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić se terete da su tijekom rata u BiH i u vrijeme oružanog sukoba između HVO i ARBiH, u vremenskom periodu od 18. srpnja 1993. godine do polovine travnja 1994. godine, Dževad Mlaćo kao predsjednik Ratnog predsjedništva općine Bugojno, a optuženi Selmo Cikotić kao komandant OG Zapad ARBiH od 12. ožujka1993. do 13. travnja 1994. godine, a od navedenog dana u svojstvu načelnika štaba u 7. korpusu ARBiH, za vrijeme obavljanja pomenutih dužnosti i funkcija, u okviru svojih ovlaštenja, postupali suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, te suprotno Naredbi Predsjedništva RBiH o primjeni pravila međunarodnog ratnog prava u Oružanim snagama RBiH i Dopunskog protokola II iz 1977. godine”, stoji u optužnici.
U optužnici se dodaje da je optuženi Dževad Mlaćo naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, njih 23 do 26, tako da je napravljen spisak tzv. “ekstrema” zarobljenika HVO, a potom odvođenje tih lica u prostorije BH banke, gdje su mučeni i premlaćivani, nakon čega su od strane pripadnika vojne policije odvođeni u posebne prostorije na lokalitetu Rostovo, da bi potom bili likvidirani od strane pripadnika vojne policije.
Likvidacija Hrvata
Dalje se navodi da je optuženi Selmo Cikotić propustio da poduzme sve moguće mjere u granicama svojih ovlaštenja da spriječi učinjenje kaznenih djela ubojstava i nečovječno postupanje, koje su izvršene na način da su, nakon što je Dževad Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, nakon 15. izvanredne sjednice Ratnog predsjedništva, dana 22.07.1993. godine, kao de facto autoritet civilne i vojne vlasti na području općine Bugojno, čije su se odluke poštovale i provodile, donio odluku da se određeni broj zarobljenika hrvatske nacionalnosti koje je označio kao “ekstremni dio” tajno likvidira.
“Optuženi se tereti i da je izdavao naredbe da se zarobljena lica hrvatske nacionalnosti izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim linijama, svjestan da je takvo postupanje nedozvoljeno i nezakonito, jer im je na takav način ugrožen život, na koji način je nečovječno postupao prema istima”, zaključuje se u optužnici.