Od 1. listopada 2023. Europska komisija uvela je mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) koji se odnosi na države nečlanice koje izvoze robe u EU. Do početka 2026. te se države mogu priključiti tom mehanizmu i plaćati prekogranični porez unutar tih zemalja, a ako to ne učine, njihove će robe biti dodatno oporezovane u EU.
“Došli smo do rezultata da bi eventualni gubici za BiH, ukoliko uskoro ne uđemo u sustav trgovine ugljikom, iznosili između 150 i 250 milijuna eura”, kazao je u utorak predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković.
EU želi potaknuti nečlanice na energetsku tranziciju
Pojasnio je kako kompanije iz BiH izvoze 70 posto roba na tržište Europske unije i upozorio da će robe postati nekonkurentne ako kompanije budu morale plaćati dodatni porez u EU. CBAM-om su obuhvaćeni proizvodi iz područja proizvodnje cementa, aluminija, gnojiva, proizvodnje električne energije, željeza i čelika.
Uvođenjem obveze plaćanja prekograničnog poreza, Europska unija nastoji potaknuti zemlje nečlanice da započnu s energetskom tranzicijom i ulaganjem u obnovljive izvore energije. Bosna i Hercegovina najveću količinu električne energije proizvodi sagorijevanjem ugljena u termoelektranama.
Od ukupno 17 teravatsati električne energije, čak 10 se odnosi na proizvodnju u termoelektranama u dvjema elektroprivrednim kompanijama sa sjedištem u Sarajevu i Trebinju. Jedino EP Hrvatske zajednice HercegBosne sa sjedištem u Mostaru svu energiju proizvodi iz obnovljivih izvora korištenjem vode i vjetra.
Dnevnik.ba