Na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja je zakazana za danas, pred zastupnicima bi se trebala naći dva prijedloga dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i to oba sa zahtjevom za razmatranje po žurnom postupku.
Jedan su predložili zastupnici iz Kluba SDA: Amor Mašović, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Nermin Mandra, Midhat Čaušević i Šerif Špago, a drugi prijedlog dopune Izbornog zakona BiH u parlamentarnu proceduru je uputio zastupnik Šemsudin Mehmedović.
Zastupnici SDA predlažu dopunu po kojoj “sve osobe koje imaju biračko pravo, a koje su imale mjesto prebivališta 1991. godine u drugoj općini u odnosu na općinu sadašnjeg prebivališta, a uslijed ratnih događanja promijenile su svoje prebivalište u BiH, imaju pravo upisati se u birački popis kako bi glasale osobno ili u odsutnosti, za općinu prebivališta iz 1991. godine, bez obzira na općinu sadašnjeg prebivališta.
Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona BiH, čiji je predlagatelj zastupnik Šemsudin Mehmedović, predviđa da “neovisno o rezultatima izbora u svakom općinskom i svakom gradskom vijeću, odnosno u svakoj skupštini općine i svakoj skupštini grada, kao i u Skupštini Brčko distrikta BiH, bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan član ostalih ako ima najmanje jedan takav kandidat na ovjerenoj kandidatskoj listi”.
Zastupnički dom državnog parlamenta trebao bi razmatrati i principe Prijedloga zakona o dopunama Zakona o obrani BiH, čiji je predlagatelj Dom naroda.
U obrazloženju predloženog zakonskog rješenja navodi se da je razlog za njegovo donošenje popunjavanje pravne praznine u važećem propisu.
Zakonom o obrani BiH propisano je da je Parlamentarna skupština BiH nadležna za potvrđivanje postavljenja načelnika i zamjenika načelnika Zajedničkog stožera Oružanih snaga, zapovjednika i zamjenika zapovjednika Operativnog zapovjedništva Oružanih snaga, zapovjednika i zamjenika zapovjednika Zapovjedništva za podršku Oružanih snaga i svih časnika s činom generala u Oružanim snagama.
Također je propisano da Parlamentarna skupština potvrđuje imenovanja u roku od 45 dana od dana kada joj Predsjedništvo BiH dostavi svoju odluku o imenovanju.
– Važećim zakonom nije propisano što kada Parlamentarna skupština BiH u roku ne potvrdi odluku Predsjedništva, te je bilo situacija kada su osobe obavljale funkcije bez važeće odluke o postavljenju.
Ovim dopunama bi se to riješilo, ministar bi bio obavezan da dostavi novi prijedlog odluke Predsjedništvu, te bi se procedura ponovila – navodi se u obrazloženju predloženog zakona.
Zastupnici bi trebali razmatrati i principe Prijedloga zakona o dopuni Zakona o strancima, koje je predložio zastupnik Nihad Omerović.
On kao razlog za njegovo donošenje navodi to da BiH u većem broju zemalja u svijetu nema ambasadu niti konzularnog predstavnika, te da bi bilo produktivno dogovoriti suradnju s počasnim konzulom BiH, komercijalnim posrednikom i vanjskim pružateljem usluga, koji bi sudjelovali u prikupljanju zahtjeva za izdavanje vize za dugoročni boravak i prikupljanje biometrijskih podataka od podnositelja zahtjeva u matičnoj zemlji, bez toga da podnositelj zahtjeva putuje u najbliže zemlje u kojima se nalaze ambasade BiH ili konzularna predstavništva.
Na dnevnom redu bi se, između ostalog, trebao naći i Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Zahtjevu Vijeća ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o dopunama Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužiteljskim institucijama na nivou BiH po hitnom postupku.
Kolegij nije postigao suglasnost, te će se zastupnici u drugom krugu glasanja izjasniti o tome hoće li predloženi zakon razmatrati po hitnom postupku.
Pred zastupnicima bi se trebalo naći i nekoliko izvještaja, informacija i zastupničkih inicijativa./HMS/