Ljubuški rani nakon brendiranja u ožujku 2018. godine postao je jedna od rijetkih lijepih priča u posustalom poljodjelstvu Bosne i Hercegovine. Vidjelo se to i na ovogodišnjim Danima u Ljubuškom, na koje je Ljubuški rani okupio goste sa svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini, pa i R. Hrvatskoj, zatim predstavnike poljoprivrednih udruga iz Hercegovine, te povrtlare od Gruda do Stoca i Neuma i naravno vinovnike cijele priče vodstvo i članove PZ „Plodovi zemlje“ iz Ljubuškog.
Brend u BiH
Jest Ljubuški rani priča o običnom krumpiru, čije su odlike da je uzgojen u škrtoj crvenici, podržan, ako treba, vodom iz nezagađenog Trebižata i klimom zahvaljujući kojoj petnaestak dana bježi srodnicima iz okruženja, međutim on je kako reče Kemal Hrnjić, federalni ministar poljoprivrede „postao brend Bosne i Hercegovine“. Na temu ne samo ranog krumpira nego poljoprivrede uopće u Gradskoj vijećnici prisutnim poljoprivrednicima i gostima, obratili su se domaćini Dubravko Vukojević, predsjednik PZ „Plodovi zemlje“ i Vedran Markotić, gradonačelnik Ljubuškog, zatim Marinko Ćavara, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan R. Hrvatske, odnedavno i zastupnik u Hrvatskom Saboru, te Kemal Hrnjić federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u BiH.
| Pohvalno o brendu Kemal Hrnjić ministar poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva FBiH |
„Ne mogu iščeznuti emocije, to je dio života dio djetinjstva, dio formativnih godina, kada je riječ o selu i poljoprivredi, bez obzira na kojim se poslovima nalazili koje pozicije obnašali, bitno je zadržati tu emociju ne zaboraviti pomoći koliko se može s bilo koje razine vlasti, u smislu unapređenja, odnosno čuvanja sela ja bih to tako nazvao. Jedino poljoprivreda može sačuvati selo da se zaustavi i prevenira dalje depopuliranje. Vezano za ovu manifestaciju, od samih početaka, mogu reći da smo uvijek kod kreiranja proračunskih stavki na listu prioriteta stavljali poljoprivrednu proizvodnju. Naravno, uvijek je to u onim determinantama fiskalnih mogućnosti, ali je i te kako visoko prioritizirana. Kad se kreirao ovaj federalni proračun bilo je to do u sitne sate kako iznaći još koju marku kojom bi stavku koja se tiče poljoprivrede ojačali. To je ove godine 175 milijuna konvertibilnih maraka, ali nadam se da ćemo i u nekim drugim proračunima koji se budu kreirali poljoprivrednu proizvodnju zadržati visoko“, kazao je Toni Kraljević ministar financija i dopredsjednik Vlade Federacije BiH.
| Toni Kraljević – Ministar financija i dopredsjednik Vlade F. BiH – Jedino poljoprivreda može sačuvati selo! |
Kemal Hrnjić federalni ministar poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva izrazio je zadovoljstvo kretanjima u poljoprivredi, te iznio konkretne podatke jade je riječ o Ljubuškom: „na osnovu kretanja mogu reći da su podaci u zadnje vrijeme posebice u Hercegovini, ohrabrujući. Na području Ljubuškog ove godine imamo 374 prijavljene proizvodnje u odnosu na 303 lani ili 267 u 2022. godini. Rastao je i broj aplikanata 288 aplikanata je u ovoj u odnosu na 207 lani ili 181 u 2022. godini. To je povećanje 59 posto u odnosu na 2022. godinu! Stvari ne da se pomjeraju nego krupnim koracima idu naprijed, iako je ovo teška proizvodnja. Maslinarstvo također ide u tom smjeru. Ovedje, u Hercegovini, imamo puno dobih rezultata, uvjeren sam da je to rezultat politike ove vlade u prošloj, a uvjeren sam da će još bolji rezultati biti bolji u ovoj godini.“
Razvijati zadrugarstvo
Prof. dr. Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda u izjavi za medije, uz ostalo je naglasio:
„U najrazvijenijim zemljama jedan od vidova uspješnosti poljoprivrede je zadrugarstvo. Mi u tom pogledu za sada, nismo puno odmakli, ali u narednom razdoblju to nam treba biti i smjer i put za iznalaženje rješenja za stanje u kojem se trenutačno nalazi ovdašnja poljoprivreda.“
| Krumpir na područjima gdje nije bilo šteta od poplave odlično rodio |
Ivan Bojka poljoprivrednik iz Veljaka koji obrađuje 40 duluma zemlje, na kojima sadi razne kulture od ranih krumpira, preko rajčica, bijelog i crvenog luka pa do lubenica kazao je kako se ovdašnja poljoprivreda vrti u krugu „što zaradimo to i potrošimo“, a zatim izražavajući čuđenje dodao:
„Mladi nam odoše u zapadnoeuropske zemlje, a iz istih tih zemalja – Njemačke, Francuske, Italije…, na veletržnicu u Čapljini dolazi njihova roba koja cijenama ubija našu. Zar ne bi bilo pametnije da ti koji odlaze raditi u te zemlje, na svojim posjedima proizvedu robu, a ne da nam šalju njihovu? Na dvostrukom smo gubitku.“
Pitanje sedamdesetogodišnjeg poljoprivrednika ostaje za razmišljanje.
Tekst i foto: D. Musa
| Ivan Bojka: Omladina ode, a onda nam još Nijemci i Francuzi na pijaci u Čapljini prodaju svoju robu!? |
| Dubravko Vukojević predsjednik PZ Plodovi zemlje – u Vijećnici se imalo što reći i čuti |
Objava Rekordni poticaj s razine FBiH od 175 milijuna KM budi nadu poljoprivrednicima pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.