Dok su minimalni troškovi života za četveročlanu obitelj gotovo dosegli iznos od 3.000 KM, dotle prosječna plaća, prema posljednjim podacima, iznosi 1.335 KM.
Tako je život za brojne obitelji u BiH, s europskim cijenama hrane i drugih potrepština, a takvim plaćama, svojevrsno umijeće.
Cijena rada u BiH daleko je od onih u Europi i ide do te mjere da je naša dnevnica poput satnice u pojedinim europskim zemljama. U FBiH, prema posljednjem izračunu, bruto satnica iznosi 11,60 KM ili 5,94 eura, piše Dnevni avaz.
Da se BiH u Europi po tom pitanju nalazi na samom dnu govori podatak da u pojedinim europskim zemljama bruto satnica prelazi iznos od 50 eura. Prema posljednjim podacima, u Norveškoj je bruto satnica 54,50 eura ili 106,61 KM, a u Luksemburgu 53,9 eura ili 105,44 KM.
Cijena rada po satu u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji i Irskoj kreće se između 40 i 43 eura. U susjednoj Hrvatskoj prosječna bruto satnica je 14,40 eura ili 28,17 KM.
Kako je moguće da je u BiH tako mizeran iznos cijene rada, pitali smo uglednog bh. ekonomskog stručnjaka prof. dr. Vjekoslava Domljana, piše Avaz.
”Bijeli kruh” – nezarađena plaća koje se političari ne žele odreći
Satnica odražava produktivnost rada. Kod nas je produktivnost rada izuzetno niska, jer ulažemo mnogo inputa i mnogo nekorisne radne snage i shodno tome su učinci vrlo mali. Zato je i naša satnica vrlo mala.
Preglomazan je javni sektor. Od tri zaposlena jedan je u javnom sektoru. Ogroman je i neprofitabilan sektor javnih kompanija. Godišnji gubici iznose koliko i javne investicije. Sav taj nerad i neefikasnost se ugrađuju u tu nadnicu, objašnjava Domljan.
Tvrdi da je nužno povećati produktivnost, a ona se može povećati inovativnošću i obukom.
U BiH nema ulaganja u inovacije, istraživanje i razvoj, a, s druge strane, zanemariv je broj obuka, i to onih koje bi pomogle da se radi na proizvodnji onih proizvoda koji su međunarodno konkurentni. Dakle, ključna riječ u našoj ekonomskoj i razvojnoj politici mora biti produktivnost, a te riječi, praktično, u dokumentima nema, kaže Domljan.
Zbog nedovoljnih primanja radnici iz BiH masovno odlaze na druga tržišta, poput Njemačke, Austrije ili skandinavskih zemalja.
Potvrđuje to i prof. dr. Domljan, ističući da u BiH, na primjer, od devet radnika tri rade u javnom, a šest u realnom sektoru. Prosječna plaća u javnom sektoru je 1.500 KM, a u realnom 1.000 maraka.
(www.jabuka.tv)