U Kupresu su potencijalni investitori BH Magnezij i Minerali d.o.o. održali informativni skup na kojemu su pokušali uvjeriti Kuprešake kako se radi o svijetloj budućnosti cijele visoravni ali i šireg područja. Radi se o preradi dolomita i proizvodnji magnezija te drugih popratnih minerala, odnosno metala.
Piše: Ivo Ćurković
S druge strane bilo je stotinjak Kuprešaka od kojih je, prema slobodnoj procjeni, 90 posto bilo protiv ove proizvodnje. Glavni razlog protivljenju je ekologija i uništavanje prirodnog okoliša.
Investitor je namjeravao prezentirati proizvodni proces što je samo djelomično uspio. Već na samom početku ekološki aktivisti te zainteresirani građani počeli su s pitanjima o količinama koje će se eksploatirati, količinama vode koja je potrebna za proizvodnju, odlaganju otpada, energentima kojima će se proizvoditi poluproizvodi a onda i konačni proizvod. Ovdje napominjem kako sami investitori kažu kako je u jednom dijelu proizvodnog procesa potrebno postići temperaturu od 1200 Celzijevih stupnjeva, na što su uslijedila pitanja što sa CO2 i čitav niz drugih pitanja.
Na neka pitanja organizatori su dali odgovore, ali većina prisutnih nije bila zadovoljna ponuđenim rješenjima pa je u pojedinim trenucima bilo i povišenih tonova. Prema riječima organizatora, a tako valjda svaki investitor kaže, Kupresom bi trebao teći med i mlijeko, odnosno magnezij, suhi led, nekakvi aluminijski spojevi a nešto i teških metala.
S druge strane, zainteresirani posjetitelji su primijetili brojne probleme. Prvo, ugrožavanje nadzemnih a pogotovo podzemnih voda kojih u ovom području ima. A kako se radi o vapnenačkom tlu jasna je njihova ugroženost. Tu je i problem otpadnih voda što je zaista veliki problem. Kupres nema pročišćivač otpadnih i kanalizacijskih voda i sav otpad ide direktno u potok Karćevac a potom u rijeku Mrtvicu koja je ponornica. Kada ponire Mrtvica se razdvaja na dva toka od kojih jedan ide u rijeku Plivu i dalje u Crno more. Drugi tok ide podzemnim putovima i izlazi na Livanjskom polju gdje postaje sastavnim dijelom riječnog sustava Bistrice, Žabljaka i drugih rijeka. Zaključak se sam nameće. Prije ove investicije potrebno je izgraditi pročišćivač otpadnih voda i to ne samo za stanovništvo već i za industriju što sama kupreška općina ne može.
Što se tiče otpadnog materijala potencijalni investitor tvrdi da njega zapravo neće skoro niti biti. Po njima, sav otpad ide u dalju proizvodnju i nije otpad već sirovina. Za što, ostalo je nejasno. CO2 kao ispušni plin se hvata, tako kažu, i pretvara u suhi led dok bi samo 10 posto CO2 završilo u atmosferi uključujući i transport dolomita i gotovih proizvoda.
Zašto Kupres? Zadnji pogoni za proizvodnju magnezija u Europi su zatvoreni 2001. godine i to u Francuskoj. Prije toga su zatvoreni u Norveškoj još 1981. godine. Razlozi zatvaranja, prema investitoru su bile niže cijene za magnezij na kineskom tržištu. Prema samim posjetiteljima skupa, koji su se dobro spremili razlog zatvaranja je prljava tehnologija. I odmah se postavlja pitanje zašto baš u BiH, odnosno Kupresu ova proizvodnja. Sami protivnici investicije tvrde kako je Kupres izabran zbog pravnog i ekonomskog stanja u državi. Odnosno zbog visoke korupcije, nedorečenih zakonskih rješenja i slabog ili nikakvog monitoringa. Jednom riječju svakoga se može kupiti. Uz to se slažu kako je EU potreban magnezij, kao i litij, ali se pitaju zašto se on nebi proizvodio u Francuskoj, Italiji ili Austriji gdje dolomita ima u izvanredno velikim količinama. Kao još jedna potencijalna destinacija za ovakvu proizvodnju spominje se i Rumunjska koja ima sličan sustav vlasti kao i BiH.
Kada se uzme u obzir kako je Njemačka požurila dati punu podršku Srbiji za proizvodnju litija čini se kako se europsko smeće i zagađenost seli na istok Europe. Kupres je možda izabran i zbog vrlo malog broja stanovništva što bi u kriznim situacijama mogla biti olakšavajuća okolnost u njihovu preseljenju.
Nakon četverosatne diskusije, gdje su neki od sudionika tražili i referendum o ovom pitanju, razgovor je završen. I svi su se razišli nezadovoljni. I investitori i zainteresirani građani. Ono što se mora naglasiti kako investitor nema još nikakvu dozvolu za bilo kakve radove. S druge strane, poduzeće Dolomit d.o.o. iz Kupresa ima sve valjane dozvole za eksploataciju dolomita. To znači kako nije upitno samo kopanje pržine već njena prerada.
Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Tomislavcity.com.