Slavo Kukić je preminuo danas, a njegovo zdravstveno stanje se posljednjih dana pogoršalo s obzirom na to da je bolovao od raka.
Slavo Kukić rođen je 1954. godine u Vinjanima, Posušje. U veljači 1977. diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, 1983. magistrirao društvene znanosti na Interdisciplinarnom poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Sarajevu i konačno, u studenom 1986. doktorirao. doktorirao sociologiju na Fakultetu političkih znanosti.
Radni vijek započeo je 1977. godine kao stručni suradnik u Srednjoj školi Posušje, zatim kao voditelj Marksističkog centra, a nakon toga odlazi u prosvjetu. U Srednjoškolskom centru u Posušju radio je kao nastavnik, a zatim kao ravnatelj. Sredinom 1987. godine izabran je na mjesto predsjednika Izvršnog odbora Posušja, a nakon toga 1992. godine odlazi na Ekonomski fakultet u Mostaru, gdje je zaposlen do umirovljenja 2018. godine.
Biografija i akademski napredak:
U zvanje docenta izabran je 1987., u zvanje izvanrednog profesora 1997., a u zvanje redovitog profesora 2000. godine. U četiri mandata bio je prodekan za nastavu, u dva ciklusa voditelj poslijediplomskih magistarskih studija, a u dva ciklusa voditelj poslijediplomskih specijalističkih studija. Nastavu iz Sociologije, Metodologije, Ponašanja potrošača, kao i srodnih disciplina, izvodi na dodiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim doktorskim studijima nekoliko fakulteta u Bosni i Hercegovini i regiji – Agronomski, Filozofski, Medicinski i Zdravstveni fakultet Sveučilišta Mostar, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zadru, Ekonomski i Pravni fakultet Sveučilišta u Tuzli, Fakultet političkih znanosti i Ekonomski fakultet u Banjoj Luci, Fakultet turizma i vanjske trgovine Sveučilišta u Dubrovniku , Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu, Doktorska škola Sveučilišta u Osijeku i dr.
Ovako intenzivno bavljenje visokoškolskim nastavnim radom posljedica je rijetko plodnog spisateljskog rada. Sam ili u koautorstvu napisao je 35 knjiga i studija – među njima devet sveučilišnih i tri srednjoškolska udžbenika. Kao voditelj ili član stručnog tima potpisnik je i dvanaest projekata iz oblasti sociologije, politologije i ekonomije, a na jednom od njih – Sustavu ranog upozoravanja u Bosni i Hercegovini – radio je neprekidno pet godina. Naposljetku, autor je preko 160 znanstvenih i stručnih radova, objavljenih u časopisima i zbornicima na više svjetskih jezika, te oko 90 prikaza i recenzija radova drugih autora.
Također je član niza uredništva i redakcija časopisa i zbornika: Zbornik radova – Časopis za ekonomiju i biznis (Mostar), Sociološki diskurs (Banja Luka), Tranzicija (Tuzla), Medijski dijalozi (Podgorica), te danas je suurednik časopisa Dijalog ANUBiH – te više organizacijskih odbora znanstvenih skupova i drugih odbora, a pod njegovim mentorstvom izrađena su tri doktorska rada, pet magistarskih radova i šezdeset diplomskih radova.
Također je bio angažiran kao ekspert Europske komisije za pitanja razvoja lokalne samouprave. Do sada je u ovoj funkciji sudjelovao u realizaciji projekata razvoja lokalne samouprave u BiH i Gruziji.
U društvenom životu BiH angažiran je u radu niza nevladinih organizacija. Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za zaštitu prava manjina, član Upravnog odbora Centra za euroatlantske integracije, te Centra za unaprjeđenje ljudskih prava i demokracije, član Upravni odbor Helsinškog komiteta Bosne i Hercegovine i dr.
Na kraju, cijeli svoj radni vijek bio je angažiran u društvenom i gospodarskom životu Bosne i Hercegovine. Bio je ravnatelj Srednjoškolskog centra Posušje, predsjednik Izvršnog odbora SO Posušje, a 2011. godine i član Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Ne treba zaboraviti da je na čelu upravljačke strukture Federalne RTV bio punih 9 godina – od njenog formiranja 2000. do rujna 2009. – u vrijeme kada je FTV stvarala program, posebno serijale, po kojima je i danas prepoznatljiva, prenosi FENA.
Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Razredu društvenih nauka izabran je 2012. godine, a za redovnog člana 2018. godine.