Stanovnici većine europskih zemalja u noći 26. na 27. listopada opet će pomaknuti kazaljke svojih satova za jedan sat unatrag, čime će započeti zimsko, odnosno standardno srednjoeuropsko vrijeme (CET). Ova promjena, koja označava kraj ljetnog računanja vremena (CEST), događaj je koji se u Europi već desetljećima ponavlja dva puta godišnje – posljednjeg vikenda u ožujku i listopadu. Mnoge zemlje ipak razmišljaju o ukidanju ove prakse i pitaju se ima li pomicanje vremena uopće nekog smisla. piše.
Još 2019. godine, Europski parlament glasao je za ukidanje sezonskog pomicanja sata nakon što je u anketi koja je obuhvatila 4,6 milijuna ljudi sudjelovalo 84 posto građana koji su izrazili želju da se praksa promjene vremena obustavi.
Iako je prijedlog usvojen, konačna odluka ostavljena je svakoj državi članici pojedinačno – hoće li zadržati ljetno ili standardno vrijeme. Strah od stvaranja vremenskog “patchworka” s različitim zonama diljem Europe otežao je proces, te je od tada tema jednostavno nestala s političke agende u Bruxellesu.
Potrošnja energije
Ljetno računanje vremena u Europi uvedeno je još 1980. godine, a glavni razlog bila je energetska kriza 1973. godine. Cilj je bio bolja iskorištenost dnevne svjetlosti i potencijalna ušteda energije. Međutim, kako su godine prolazile, postalo je jasno da ovaj cilj nije postignut.
Iako ljetno računanje vremena smanjuje potrebu za večernjim osvjetljenjem, potrošnja energije se povećava u jutarnjim satima, posebice u prijelaznim mjesecima poput travnja i listopada. Tako danas, u mnogim dijelovima Europe, potrošnja energije raste upravo zbog potrebe za grijanje domova tijekom hladnih jutara.
Povijesno gledano, ljetno računanje vremena nije novo. Ideju o pomicanju kazaljki radi bolje iskorištenosti svjetla prvi je predložio još Benjamin Franklin 1783. godine, dok je Njemačka ovu praksu prvi put uvela za vrijeme Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine, a ponovno tijekom Drugog svjetskog rata, između 1940. i 1949. godine. U to je vrijeme čak postojalo i dvostruko ljetno računanje vremena, gdje su satovi bili pomaknuti za dva sata unaprijed u odnosu na standardno vrijeme.
Sat se pojavljuje dvaput
Iako su mnoge zemlje, uključujući Francusku i Italiju, ranije počele s praksom pomicanja kazaljki, Njemačka je, zajedno s Danskom, bila posljednja zemlja tadašnje Europske zajednice koja je prihvatila ovu promjenu 1980. godine. Od 1996. godine, cijela Europska unija uskladila je kalendar promjene vremena, pa se tako kazaljke istovremeno pomiču u svim članicama posljednjeg vikenda u ožujku i listopadu.
Većina modernih uređaja, poput računala i mobilnih telefona, automatski će prebaciti vrijeme na zimsko računanje, no ukoliko imate analogni prikaz vremena ili stariji uređaj, svakako ne zaboravite ručno pomaknuti kazaljke unatrag za jedan sat, s 3 sata na 2 sata.
www.abcportal.info
The post Evo kada prelazimo na zimsko računanje vremena: Na jednu stvar treba posebno pripaziti first appeared on ABCportal.info.