Na suđenju za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, istražitelj Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) objasnio je kako je po nalogu Tužiteljstva Bosne i Hercegovine na internetu pronađen Daytonski mirovni sporazum s Aneksom deset, prenosi BIRN BiH.
Istražitelj Petar Đukić kazao je da su prošle godine dobili naredbu od Tužiteljstva za identifikaciju i lociranje Dejtonskog sporazuma sa Aneksom deset na stranici UN-a, ali da u prvom linku i poslovnom broju koji su dobili u naredbi nije bilo traženog sporazuma već samo akt bivše američke državne tajnice Madeleine Albright.
Svjedok je rekao da je Daytonski sporazum bio na sstranici Vijeća sigurnosti UN i da su dobili dopunu naredbe Tužiteljstva.
„Pronašli smo tekst za koji se pretpostavlja da je Opći mirovni sporazum“, rekao je Đukić, potvrdivši svoje potpise na zapisnicima koje mu je predočio tužitelj Nedim Ćosić.
Svjedok je potvrdio da su u svibnju prošle godine, također po naredbi Tužiteljstva, pronašli u medijima govor prvooptuženog Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske. Dodik je u govoru, čiji je dio emitiran u sudnici, osporavao legalnost Christiana Schmidta kao visokog predstavnika, te naveo da će potpisati ukaze o proglašenju zakona, što će dovesti do njegovog odlaska u „kazamate u Sarajevo“.
Obrane Dodika, kao i Miloša Lukića, bivšeg vršitelja dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, prvenstveno su istakle prigovor da je Tužiteljstvo ove dokaze prikupljalo nakon podizanja optužnice, što zakon ne dozvoljava.
Branitelj Goran Bubić pitao je svjedoka jesu li prilikom pretraživanja na internetu imali tumača za engleski jezik i zbog čega je rekao da pretpostavlja da su pronašli Daytonski sporazum.
„Nije zbog jezika, nego ne možemo sa sigurnošću znati radi li se o autentičnom dokumentu“, kazao je Đukić.
On se složio s braniteljem da postoje lažne stranice na internetu, te da nisu provjeravali vlasnika domene, registraciju, kontakt informacije, URL, IP adresu i druge sigurnosne komponente.
Na pitanje branitelja Miljkana Pucara, svjedok Đukić je rekao da ranije nije dobivao naredbe da na internetu pronalazi međunarodne ugovore, ali da jesu tražili određene dokumente.
Bubić je prigovorio na uloženi govor, navodeći da Obrana ne tvrdi da Dodik ne stoji iza izgovorenih riječi, ali da je pravo optuženog da sebe ne optužuje. On se namjeravao osvrnuti i na povijesni kontekst govora izrečenog na Kozari, govoreći o Dodiku kao potomku žrtve, a Schmidtu kao potomku okupatora, ali ga je sutkinja Sena Uzunović prekinula, navodeći da ne može držati političke govore.
Na ročištu je saslušan i istražitelj SIPA-e Nikola Đukić, koji je potvrdio da su prošle godine po naredbi Tužiteljstva pronašli izjavu Lukića u medijima, u kojoj je govorio o potpisivanju odluke s ciljem objavljivanja Dodikovih ukaza.
Branitelju Pucaru svjedok je potvrdio da je suđenje bilo u tijeku kada su poduzimali te radnje. Branitelji su iznijeli prigovore na nezakonitost naredbi Tužiteljstva, te naveli da zakon dozvoljava da se u spis uvrste samo originali ili ovjerene kopije.
Tužitelj Ćosić u spis je uvrstio i izjavu Dodika iz istrage, u kojoj on, kako je pročitano, nije negirao da je potpisao ukaze, te naveo da ne postoji odluka o imenovanju Schmidta za visokog predstavnika, kao i da se nad njim vrši politički progon.
Tužiteljstvo je uložilo i Aneks deset. Bubić je prigovorio da to nije autentičan dokument, a da je on okosnica optužnice.
„Mi ne prigovaramo zato što sadržina ne odgovara Obrani, oni potvrđuje našu tezu da Vijeće sigurnosti potvrđuje imenovanje visokog predstavnika“, rekao je Bubić.
Obrani je, nakon primjedbi na prošlom ročištu, dostavljena većina dokumenta na ćirilici i srpskom jeziku. Branitelj Pucar je prigovorio da ćirilićna verzija Aneksa deset ovjerena od sudskog tumača sada predstavlja novi dokaz i da je prevod krivotvorina.
Dodik je prigovorio što se ulaže akt Albrightove, navodeći da je poznato tko su potpisnici mirovnog sporazuma i aneksa. Dio ročišta ponovo je protekao u diskusiji o jeziku i pismu.
Dodik i Lukić optuženi su da su od 1. do 9. srpnja 2023. u Banja Luci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. srpnja iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, poduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Suđenje se nastavlja 20. studenog./HMS/
