Danas je Badnjak – posljednji dan Došašća i dan uoči Božića.
To je dan posebne duhovne i tradicijske važnosti u hrvatskoj kulturi. Ispunjen je brojnim običajima koji simboliziraju iščekivanje rođenja Isusa Krista.
Riječ “Badnjak” povezana je sa staroslavenskim glagolom “bdjeti”, što znači biti budan ili čekati. Ovo ime odražava tradiciju bdijenja u iščekivanju Kristova rođenja, Osim toga, “badnjak” označava i posebno drvo ili panj koji se tradicionalno palio na ognjištu tijekom Badnje večeri. Na sam Badnjak, ukućani se rano ustaju kako bi pripremili dom za nadolazeći blagdan. Žene tradicionalno čiste kuću i pripremaju hranu, dok muškarci nabavljaju namirnice i drva za ogrjev. Svi poslovi moraju biti završeni do večernjih sati. Jedan od najvažnijih običaja je unošenje badnjaka, velikog panja ili klade koja se stavlja na ognjište. Također se unosi i slama koja se rasprostire po podu, simbolizirajući Isusovo rođenje u jaslicama. Večera na Badnjak je tradicionalno posna, iako Katolička Crkva danas ne propisuje strogi post.
Prije nego se započne s večerom, domaćin unosi badnjak u kuću i čestita ukućanima skori Božić riječima “Faljen Isus! Na dobro vam došla badnja večer”! Na taj pozdrav slijedi odgovor: “I s tobom zajedno! Tijekom večere za stolom se pale tri božićne svijeće, a svijećnjak je omotan hrvatskom trobojnicom. Tijekom večere i kasnije badnjak gori na ognjištu.
Nakon večere obično se ide u čestitke najbližima te kasnije odlazi na polnoćku, što je vrhunac božićnog slavljenje badnje večeri. Nakon polnoćke slijedi božićno čestitanje koje je izraz prihvaćanja kršćanske poruke o miru.