Pravoslavni vjernici diljem svijeta danas slave Badnjak, pripremajući se za najradosniji kršćanski blagdan – rođenje Isusa Krista, Božić.
Bdijenjem i paljenjem badnjaka u pravoslavnim crkvama najavljuje se Rođenje Spasitelja, čiji dolazak na svijet simbolizira početak novog vremena i najradosniji događaj za kršćanstvo.
Običaji na Badnjak
Na Badnjak se u pravoslavne domove unosi badnjak, kojem Crkva daje poseban duhovni značaj. Ujutro najstariji muški član obitelji siječe hrastovo ili cerovo drvo – badnjak, koji se mora posjeći s tri udarca tako da padne prema istoku.
Badnjak simbolizira drvo koje su, prema predaji, pastiri donijeli Josipu i Mariji kako bi naložili vatru i ugrijali pećinu u kojoj se rodio Isus.
Badnjak se pali uoči blagdana i gori sve do Božića, kada se slavi radost Kristova rođenja. Njegovo dogorijevanje simbolizira rastanak s prijašnjim vjerovanjima i prihvaćanje nove svjetlosti vjere u Novorođenog Krista.
Svi običaji imaju kršćanski smisao zajedništva, pa se vjeruje da okupljanje oko badnjaka grije ljude ljubavlju i slogom, a njegova svjetlost razgoni tamu neznanja i praznovjerja. Najviše narodnih običaja kod Srba vezano je uz Badnjak i Božić, čime se dočarava događaj Rođenja u Betlehemu.
Uoči Božića domovi se posipaju slamom, pretvarajući ih u betlehemsku štalicu gdje je rođen Bogomladenac Isus, povijen u slamu, kojem su se prvi poklonili pastiri. Na selu slama ostaje tri dana, dok se u gradovima unosi svežanj slame koji se polaže uz badnjak.
Badnjak se pali u večernjim satima Badnje večeri i gori sve do Božića, kada simbolizira radost Kristova rođenja i početak novog života u vjeri.
Božić – prvi dan mrsne hrane
Na Badnjak se peče božićna pečenka, pripremljena dan ranije, na Tucindan. Badnja večer u pravoslavnim kućama obiteljski je blagdan, kada se ukućani okupljaju oko posne trpeze, na kojoj se nalaze posna jela poput ribe, suhih šljiva i oraha.
Prema običaju, kuće se posipaju žitom i izvode se razni rituali s kršćanskim značenjem, podsjećajući na Kristovu poruku ljubavi i zajedništva:
“Tko je gladan, neka dođe k meni, i ja ću ga nahraniti; i tko je žedan, neka dođe k meni, da pije vode žive.”
Božić je uvijek prvi mrsni dan, bez obzira na to koji dan u tjednu pada, a u pravoslavnim crkvama na taj se dan pričešćuju vjernici koji su poštovali pravila božićnog posta.
Badnjak i Badnja večer 6. siječnja slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji se drže julijanskog kalendara – Ruska pravoslavna crkva, Jeruzalemska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.