Koordinacija sindikata obrazovanja HNŽ-a oglasila se priopćenjem za javnost u kojem navodi kako Vlada HNŽ-a “šakom i kapom” dijeli javni novac, a istovremeno tvrdi kako “nema novca“ za budžetske korisnike, učitelje, nastavnike, profesore, uposlenike u pravosuđu, zdravstvu i na Sveučilištu.
To se, kako ističu, prikriva tako da Vlada pošalje detaljnu informaciju o manje bitnim izvješćima i aktivnostima, a one odluke koje istinski zanimaju javno mnijenje sporadično ili nikako navodi u informacijama za javnost.
“Također se krije i objava u službenom glasilu Vlade. Takve su npr. odluke sa sjednice Vlade od 28. prosinca 2023. i 30. prosinca 2024. kada je Vlada raznoraznim odlukama ‘ad hoc’ podijelila milijune javnog novca raznoraznim bliskim nevladinim udrugama, bliskim pojedincima i tvrtkama, bez ikakve procedure i kriterija. Valjalo bi proanalizirati kako je Vlada u rebalansu 2024. (usvojen na Skupštini polovicom prosinca 2024.) podijelila ‘suficit’ od 37,6 milijuna (povećanje proračuna s366 na 404 milijuna KM) u nekoliko dana do kraja 2024. godine”, navode iz Koordinacije sindikata.
Također, kako dodaju, na 35. sjednici održanoj 15. siječnja 2025. godine donijela je niz važnih odluka koje se tiču života žitelja HNŽ, ali u izvještaju vrlo općenito i šturo, bez bitnih informacija.
Iz Koordinacije sindikata nadalje ističu kako skrivanje javnih informacija koje bi morale biti dostupne javnosti “navodi na sumnju za različite oblike korupcije, nezakonitog upravljanja javnim sredstvima ili zloupotrebe političke moći”.
“Bez transparentnosti javnost može sumnjati da je novac raspoređen prema osobama koje su povezane s članovima Vlade, kao što su prijatelji, članovi obitelji ili politički donatori. Premijerka ili ministar mogu odobriti subvencije ili ugovore koje idu tvrtkama koje su u njihovom privatnom vlasništvu ili u vlasništvu njihovih bliskih suradnika, čime izravno ili neizravno profitiraju”, stoji u priopćenju.
Iz Sindikata ističu kako skrivanjem trošenja novca od građana Vlada HNŽ možda želi izbjeći istrage ili nadzor neovisnih tijela, kao što su antikorupcijske agencije, parlament ili pravosudni sustav te da sve ukazuje na to da se ovo radi kako bi se smanjile šanse za razotkrivanje nezakonitih radnji ili nesavjesnog upravljanja sredstvima./HMS/