- Nedjelja – Blažen i sretan
Usrećivati druge je neprolazno bogatstvo. To ispunjava dušu srećom i ljubavlju. Isus poziva na bogatstvo duha koje druge usrećuje. Je li to privlačno današnjem čovjeku? Kakvu to promidžbu čini Isus svojim Govorom na gori kad govori o siromasima, gladnima, žednima, žalosnima i progonjenima u njegovo ime? Koga će privući njegov poziv: „Blago vama, siromasi, jer je vaše kraljevstvo Božje!?”
Papa Ivan Pavao I. razmišljajući o ovom evanđeoskom izvještaju piše: „Učitelju, nemoj tako govoriti. Zar ćeš takvim izjavama privući ljude? Aleksandar Makedonski je obećavao zlato i bogatstvo Indije i Perzije. Scipion Afrički je obećavao grimiz i raskoš Kartage, a Julije Cezar plodonosne njive i vinograde Galije. „Vjerojatno bi čuo Isusov odgovor Petru, kad ga je odvraćao od muke: ‘Sotono, idi mi s očiju! Ti si sablazan za me, jer tvoje misli nisu Božje, već ljudske‘, piše sv. Matej. Isusova riječ traži revoluciju ljubavi, koja usrećuje druge. Usrećivati druge je u programu Isusova Govora na gori. A siromasi su uvijek otvoreni za takvo obogaćenje.
Jedan novinar je napisao da je vidio sreću na slici. Majka Terezija je našla na ulici nahoče. Podigla ga i osluhnula. Srce još kuca. Osmjehnula se: „Ah, još je živo!” Još mu može pružiti znak pažnje i ljubavi. Uvijek želi druge učiniti sretnima. Kad je primila Nobelovu nagradu, taj dopisnik je napisao da je veća nagrada za one koji su joj omogućili tu nagradu. Dali su joj priliku, njoj starici, časnoj sestri u tolikom mnoštvu Indije, gdje su kršćani tek nekoliko milijuna među više od milijardu ljudi, koji nisu kršćani, da pokaže Isusovu ljubav na djelu. Za nju je to bio ogroman Božji dar. Iz ljubavi prema Bogu i čovjeku patniku skupljala je one koji pate i umiru da im iskaže pažnju i pruži ljudsko dostojanstvo. Vjerovala je u Božje milosrđe i nadala se Božjoj pomoći. Zato je ljubila sve patnike Kristovom ljubavlju i pružala im pomoć. Tim putevima je dospjela do Boga i nosila u duši pravo bogatstvo. Na drugoj strani je mnoštvo njezinih vršnjakinja širom svijeta trčalo za stjecanjem, a izgubile su Boga u životu? Postale su bogati siromasi pred Bogom. Zato nas je Isus upozorio da će bogataš teško u kraljevstvo Božje jer se ne isplati biti pozlaćeni rob.
Pozlaćeni robovi hodaju našim ulicama. Čitamo kako danas u svijetu oko 3 % ljudi posjeduje novca koliko ostalih 97 %. Zar to može biti pravda za svijet?
Sokrat, filozof pravde i nepravde iz Atene, susretne ohologa mladića s puno novca, a malo pameti i dobrote te poviče: „Evo još jednog pozlaćenog roba!” Mnogo je takvih robova i danas na našim ulicama. Netko može posjedovati mnogo, a drugi vrlo malo, a da obojica budu robovi prolaznoga ili sinovi kraljevstva Božjega. Čovjek odlučuje hoće li robovati posjedu ili će mu biti blagoslovljeno sredstvo.
Engleski glumac izjavljuje u tabloidu Daily Sketchu: „Ako trčimo za novcem, kažu nam da smo pohlepni. Ako imamo mnogo novca, nazivaju nas kapitalistima. Ako vješto stječemo novac, vele nam da smo lihvari. Ako nemamo novca, proglase nas lijenčinama.” Čemu onda treba težiti?
Govor na gori kaže prema Božjim blaženstvima. Isusova blaženstva odgovaraju urođenoj čežnji za srećom. Ta blaženstva su nadnaravna jer nadilaze ljudski razum i ljudske sile. Blaženstvo je plod nezasluženoga Božjega dara, kao i milost koja omogućuje ući u Božju radost. Ta čežnja za srećom ili blaženstvom je izvorno božanska: Bog ju je usadio čovjeku u srce da ga privuče k sebi. Jedino svemogući Bog može ispuniti čežnju ljudske duše. Blaženstva otkrivaju cilj ljudskoga života. Bog poziva sve u svoje blaženstvo. Posebice Novi zavjet upotrebljava razne izraze da označi Božje blaženstvo, kao što su: „dolazak kraljevstva nebeskoga”, zapisa sv. Matej. Život vječni, a život vječni je: „spoznati tebe, jedino pravoga Boga, i onoga koga si poslao Isusa Krista”, piše sv. Ivan. „Blago čistima u srcu, jer će Boga gledati!”, i „Uđi u veselje gospodara svoga!” dodaje sv. Matej. „Ući u počinak Božji” stoji u poslanici Hebrejima. Sve to govori o duhovnome bogatstvu.
Duhovno bogatstvo ili obilje duhovnih dobara je mnogo vrjednije od materijalnih dobara. Materijalna dobra vrlo brzo zarobe čovjeka. Bogataš je u iskušenju da otkine i ‘svecem’ i nedjeljom i primakne svom bogatstvu. I uvijek ima opravdanje za to. Čovjeka zanima je li Isus protiv stjecanja i glasuje li Isus za siromaštvo i bijedu? Govori ‘blago siromašnima, gladnima, žalosnima, progonjenima’ i dodaje ‘jao’ četiri puta. Brzo ćemo uvidjeti da evanđelje ističe duhovno bogatstvo koje proizlazi iz vjere u Boga. Proizlazi iz pouzdanja u Božje milosrđe, kako najavljuje prorok Jeremija: „Blagoslovljen čovjek koji se uzda u Gospodina i kome je Gospodin uzdanje, pa bio on prosjak ili milijarder. Duhovno bogatstvo se rađa iz ljubavi prema Bogu. Nastaje iz mudrosti življenja, iz znanja neprolaznoga, iz jakosti i ustrajnosti u dobru.
Luise Rinser, bavarska spisateljica brojnih knjiga, bila je i gost na 2. vatikanskom koncilu. Među desetcima romana napisala je i roman Savršena radost – Die vollkommene Freude 1962. godine. U drugom dijelu romana opisuje ženu Mariju-Katarinu, čiji je muž teško obolio. To bijaše prilika da je upoznala dobroga liječnika. Između njih je „planula takva ljubav da je nisu mogle ugasiti sve vode svijeta”, piše Luise. Svi su mislili da će se njih dvoje nakon muževe smrti vjenčati. Ali liječnik ostaje pri svojoj odluci i odlazi u misije u Afriku, a Marija-Katarina se posveti njezi bolesnika. Jedna pobožna osoba spominje župniku da je šteta što se nisu oženili i ostvarili pravu radost. Župnik joj kaže da su oni ostvarili pravu radost, svatko na svom području. Blažen je onaj tko druge usrećuje. Bit će sretan, ako drugima donosi radost i olakšava život. Ljudsko srce postaje bogato kad druge usrećuje. To je na putu Isusovih Osam blaženih i Psalma 105: „Neka se raduje srce onih što traže Gospodina“!
Fra Ante Pranjić P.