Uredi u Mostaru i Banjoj Luci važni su kako bi se sagledale sve perspektive, hrvatska i srpska, a ne samo sarajevska, koja je obilježena bošnjačkim utjecajem
Administracija Donalda Trumpa nastavlja provoditi radikalnu reformu u svom diplomatskom aparatu, što uključuje smanjenje broja američkih diplomatskih misija diljem svijeta. Prema informacijama koje su procurile, među destinacijama koje su predviđene za zatvaranje našli su se i uredi u Mostaru i Banjoj Luci,piše Večernji list BiH..
Ovaj potez izaziva zabrinutost, osobito jer su ti uredi od ključne važnosti za razumijevanje nacionalne složenosti Bosne i Hercegovine. Važno je sagledati sve perspektive, a ne samo sarajevsku koja je, u velikoj mjeri, obilježena dominacijom bošnjačkih interesa. Zatvaranje američkih diplomatskih misija u kontekstu trenutačne američke vanjske politike predstavlja znak daljnjeg povlačenja iz određenih područja svijeta, posebice onih koja su povijesno bila pogođena američkim intervencionizmom. Dok bi neki mogli smatrati taj korak racionalnim s obzirom na uštede i smanjenje administracije, drugi to vide kao povlačenje iz važnih globalnih pitanja koja zahtijevaju pozornost i ravnotežu. Prema dokumentu koji je procurio u javnost, preporučuje se zatvaranje 10 veleposlanstava i 17 konzulata diljem Europe, Afrike i Azije.
Bez komentara
Iako američki diplomati nisu službeno komentirali ovu odluku, jasno je da se smanjenje diplomatske prisutnosti temelji na većem strateškom cilju smanjenja troškova federalne administracije, što je postalo prioritet Trumpove administracije, uz pomoć programa poput DOGE. S obzirom na to da se među zatvorenim misijama nalaze i one u Mostaru i Banjoj Luci, ne može se zanemariti njihova važnost u razumijevanju političke situacije u Bosni i Hercegovini. Dok je Sarajevo tradicionalno prepoznato kao politički centar Bošnjaka, Mostar i Banja Luka predstavljaju ključne točke za bolje razumijevanje položaja Hrvata i Srba u ovoj postkonfliktnoj zemlji. Zatvaranjem ovih misija SAD bi mogao smanjiti svoju sposobnost razumijevanja i reakcije na specifične političke dinamike koje se odvijaju izvan dominantnog bošnjačkog diskursa, čime bi se mogla stvoriti opasnost od daljnje marginalizacije dvaju naroda.
Mostar, s dugom poviješću nacionalnih i političkih podjela, simbolizira ne samo pojele nego i recept moguće BiH, u čemu je međunarodna zajednica imala značajnu ulogu kako bi uravnotežila odnos snaga među trima konstitutivnim narodima. Isto tako, Banja Luka, kao političko središte Republike Srpske, od esencijalne je važnosti za praćenje stabilnosti tog entiteta i njegovih odnosa sa središnjim vlastima u Sarajevu. Zatvaranjem američkih misija u ovim gradovima potencijalno bi se smanjila sposobnost Sjedinjenih Američkih Država da imaju najizravniju ulogu utjecati na procese koji se događaju ovdje na terenu. Preporučeno smanjenje misija koje nisu zatvorene također je važan aspekt ovog plana.
Mnogi od prijedloga govore o stvaranju “laganog otiska” postova s ograničenim osobljem i specijaliziranim funkcijama, koji bi se proveli u određenim zemljama. Ovaj model već je testiran u nekim dijelovima svijeta te bi, prema procjenama, mogao omogućiti održavanje diplomatskih odnosa uz znatno manji operativni trošak. Ipak, postavlja se pitanje koliko bi ovaj model “lagani otisak” mogao biti učinkoviti u regijama s visokim političkim rizikom, kao što su one koje uključuju postjugoslavenske zemlje, gdje su međunarodni odnosi i dalje duboko obilježeni povijesnim sukobima i etničkim napetostima. Odluka o smanjenju američke diplomatske prisutnosti i zatvaranju misija već je izazvala reakcije u međunarodnoj zajednici. Neki analitičari upozoravaju da bi ovakvo smanjenje moglo imati negativne dugoročne posljedice za američku sposobnost oblikovanja međunarodne politike i praćenja sigurnosnih prijetnji. Osim toga, smanjenje broja američkih diplomata moglo bi izazvati i smanjenje utjecaja SAD-a u ključnim regijama, osobito na Balkanu, gdje američka prisutnost još uvijek ima značajnu političku težinu.
Rusija i Turska čekaju
Mnogi međunarodni promatrači također se pitaju hoće li ovo povlačenje dovesti do povećanja utjecaja drugih svjetskih sila, poput Rusije, Kine ili pak Turske, koje se već intenzivno angažiraju u ovim regijama i pokušavaju preuzeti prostor koji bi SAD mogao napustiti. Prema informacijama Večernjaka, State Department trenutačno djeluje na autopilotu do sredine lipnja ove godine, kada se očekuje imenovanje novih stalnih dužnosnika na srednjoj razini menadžmenta. To razdoblje moglo bi označiti početak provedbe većeg dijela preporučenih promjena u diplomatskoj mreži, uključujući prijedloge o smanjenju ili reorganizaciji misija. Očekuje se da će administracija Donalda Trumpa nastaviti u cilju optimizacije vanjske politike, smanjujući broj misija u zemljama koje smatra manje strateški važnima.
Ipak, ostaje pitanje kako će ovo smanjenje utjecati na dugoročne američke interese, osobito u geopolitici i međunarodnim odnosima, gdje je SAD već oslabio svoju prisutnost u nekim ključnim regijama. Smanjenje američke diplomatske administracije diljem svijeta nije samo tehnički ili administrativni korak – to je značajna promjena u američkoj vanjskoj politici koja bi mogla imati dugoročne posljedice na stabilnost i ravnotežu u političkim odnosima. Zatvaranje ureda u Mostaru i Banjoj Luci, iako možda opravdano u kontekstu smanjenja troškova, može smanjiti sposobnost SAD-a da razumije i reagira na specifične političke izazove koji se odvijaju u Bosni i Hercegovini. Time se otvara prostor za jaču prisutnost drugih globalnih aktera, što bi moglo dodatno komplicirati političku situaciju u regiji. Posebice sada, kada se događa najveća kriza od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
Ovaj članak je preuzet sa: [source_domain]