Hip_Urednik
Pčelarstvo u Bosni i Hercegovini suočava se s ozbiljnim izazovima izazvanim ekstremnim vremenskim uvjetima i prirodnim promjenama. Prošlogodišnja suša, praćena ovogodišnjim obilnim kišama, znatno je smanjila prinos meda i broj pčelinjih zajednica, što je rezultiralo manjkom domaćeg meda na tržištu i dodatnim poteškoćama za proizvođače.
Klimatski udari i gubici
Senad Hodžić, predsjednik Saveza pčelara Tuzlanskog kantona, za Avaz ističe da su prošlogodišnji dugotrajni periodi bez padalina i visoke temperature ostavili prirodu bez polena i nektara, što je zaustavilo prirodnu obnovu pčelinjih društava.
„Tijekom tog razdoblja izgubili smo tri-četiri generacije pčela. Društva nisu mogla proizvesti kvalitetne i dugovječne pčele koje bi prezimile, pa je došlo do velikih uginuća – najprije od listopada i studenoga prošle godine, a potom kontinuirano do travnja ove godine. Procjenjuje se da je u BiH uginulo između 35 i 40 posto pčelinjih zajednica“, pojašnjava Hodžić.
Sezona ove godine bila je „srednje dobra“, ali daleko od stabilne. Pčelari su, dodaje Hodžić, imali vrlo ograničen prinos u proljetnim mjesecima.
„Bagremovog meda krajem svibnja bilo je vrlo malo zbog kiša. U lipnju i srpnju paša lipe i medljike bila je nešto bolja, no početkom kolovoza pojavila se medljika koja nije pogodna za prezimljavanje jer sadrži nesvarljive tvari koje otežavaju pčelama probavu. Takav med je teško vaditi iz saća“, objašnjava.
Pesticidi dodatni problem
Klimatske promjene postavljaju pčelare pred sve veće izazove, a situaciju dodatno komplicira nekontrolirana uporaba pesticida.
„Pčelari moraju iskoristiti pašu u kratkim periodima, osigurati dovoljno hrane i zaliha. No pesticidi predstavljaju poseban problem jer direktno ugrožavaju pčelinji fond“, upozorava Hodžić.
Lažni med preplavio tržište
Zbog masovnog uginuća pčela broj zajednica u BiH značajno je smanjen, a na tržištu je trenutno dostupno manje od 30 posto domaćeg meda. Police trgovina, ističe Hodžić, preplavljene su lažnim proizvodima.
„Gotovo 70 posto meda na tržištu je lažno. To pčelarima onemogućava korekciju cijena, iako su poskupjeli svi troškovi – od hrane i lijekova za pčele do goriva. Zbog toga mnogi napuštaju ovaj posao“, dodaje Hodžić.
Nedovoljna potpora
Pčelari u Federaciji BiH primaju poticaj od 15 KM po košnici, dok pčelari u Tuzlanskom kantonu dobivaju dodatnih 10 KM za zdravstvenu zaštitu i očuvanje fonda. No, smatraju, to nije dovoljno da pokrije nastale gubitke.
„Za 2025. možemo reći da je godina srednje kvalitete. Oni koji su selili pčele na različite paše prošli su bolje, dok su stacionirani pčelari imali slabije rezultate“, zaključuje Hodžić.
Powered by WPeMatico
