Ekonomski rast BiH pokazao se otpornim i ubrzao unatoč domaćim i globalnim izazovima

Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je da se ekonomski rast BiH pokazao otpornim unatoč domaćim i globalnim izazovima te da je ubrzao na 2,5 posto u 2024. Ističu da, iako je politička neizvjesnost utjecala na pad potrošnje u prvom tromjesečju, visokofrekventni pokazatelji upućuju na oporavak od drugog tromjesečja, s očekivanim blagim usporavanjem rasta na 2,4 posto u 2025. prije nego što se vrati na svoj potencijal od tri posto do 2027., potaknut potrošnjom i izvozom.

Krediti, carine…

Nakon naglog pada na 1,7 posto u 2024. (2023. g. 6,1 posto), prosječna ukupna inflacija porasla je na 2,3 posto u svibnju 2025., dok je bazna inflacija bila uglavnom stabilna na oko 4 posto. Predviđa se da će inflacija porasti na 3,8 posto u 2025. zbog većih cijena uvozne hrane, prije nego što se stabilizira na dva posto u srednjoročnom razdoblju. Očekuje se da će vanjska pozicija ostati uglavnom nepromijenjena u 2025., dok se projicira da će rast kredita blago usporiti. Očekuje se da će se deficit tekućeg računa povećati na 4,1 posto BDP-a, s četiri posto BDP-a u 2024., uz oporavak izvoza električne energije nakon prošlogodišnjih suša, a niže cijene nafte mogle bi ublažiti negativne učinke američkih carina na izvoz.

Bruto devizne rezerve iznosile su devet milijardi eura, što pokriva 6,9 mjeseci uvoza i daje adekvatno pokriće za aranžman valutnog odbora. Projicira se da će rast kredita privatnom sektoru usporiti na 7,7 posto u 2025., blago nadmašujući rast nominalnog BDP-a. Navedeno je da trgovinska neizvjesnost, usporavanje u Europi, nestabilne cijene roba, oštriji globalni financijski uvjeti i daljnja eskalacija političkih tenzija predstavljaju značajne negativne rizike za rast. Snažan rast realnih plaća i kredita privatnom sektoru mogao bi dodatno povećati inflacijske pritiske. Odstupanja od politika uoči izbora 2026. mogla bi pogoršati fiskalnu poziciju i deficit tekućeg računa. S pozitivne strane napredak u procesu pristupanja EU mogao bi povećati povjerenje investitora i rast.

Izvršni direktori MMF-a istaknuli su da, iako je rast ostao otporan unatoč izazovnom domaćem i vanjskom okružju, on i dalje zaostaje za potencijalom, usporavajući brzo približavanje BiH Europskoj uniji. S obzirom na povišene negativne rizike, naglasili su važnost očuvanja političke stabilnosti, izbjegavanja odstupanja u politikama i iskorištavanja procesa pristupanja EU za ubrzanje reformi. Kontinuirano snažno angažiranje s partnerima za razvoj kapaciteta bit će od ključne važnosti za podršku ovom procesu. Složili su se da fiskalna politika treba dati prioritet srednjoročnoj konsolidaciji, uz obnavljanje fiskalnih rezervi, proširenje prihodovne osnove i unaprjeđenje učinkovitosti javne potrošnje. Na kratki rok ključno je izbjegavati mjere koje bi dodatno povećale deficit i ojačati planiranje za izvanredne situacije. Smatraju da su potrebne i reforme u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru, plaća i socijalnih davanja, kao i u upravljanju javnim investicijama, procesima javnih nabava, nadzoru fiskalnih rizika i upravljanju javnim poduzećima. Naglasili su važnost očuvanja neovisnosti Centralne banke kako bi se očuvala vjerodostojnost valutnog odbora koji ostaje sidro stabilnosti. Pozvali su na praćenje rizika na financijsku stabilnost povezanih s brzim rastom kredita i unaprjeđenje makroprudencijalnog okvira. Istaknuli su potrebu jačanja pripremljenosti za krize, uključujući i uspostavljanje fonda za financijsku stabilnost na razini BiH.

Pokretači rasta

MMF je podržao postupno ukidanje privremenih regulatornih mjera koje narušavaju tržište i pozvao na zajedničku obvezu provođenja programa procjene financijske stabilnosti. Istaknuli su da su reforme u energetskom sektoru – uključujući postupno ukidanje subvencija za struju, unaprjeđenje operativne učinkovitosti državnih energetskih poduzeća i uvođenje sustava određivanja cijene ugljika – ključne za privlačenje privatnih investicija i pozicioniranje sektora kao dugoročnog pokretača rasta. Naglašena je potreba za reformama radi povećanja radne snage, smanjenja sive ekonomije, unapređenja digitalizacije te jačanja borbe protiv korupcije. Uputili su i na hitnost učinkovite primjene prioritetnih mjera Moneyvala kako bi se izbjeglo stavljanje na sivu listu. 

Powered by WPeMatico