Što nakon oborenih dronova nad Poljskom? Spominje se i članak 4. NATO saveza

Nakon više incidenata s dronovima, Poljska je odlučila reagirati te su borbeni zrakoplovi oborili bespilotne letjelice, a zračne luke su privremeno zatvorene. U noći na srijedu, usred vala ruskih napada na Ukrajinu, veći broj dronova prešao je u poljski zračni prostor. Glavno zapovjedništvo vojske izvijestilo je o “više od desetak” letjelica. Iz NATO-a su potvrdili da su na radarima u Poljskoj zabilježili više od deset objekata. Prema riječima ministra obrane Władysława Kosiniaka-Kamysza, borbeni zrakoplovi koji su uzletjeli upotrijebili su oružje protiv neprijateljskih objekata. Vojska je priopćila da je nekoliko dronova uništeno.

Do sada je Poljska redovito podizala vlastite borbene zrakoplove i NATO-ove avione stacionirane na svom teritoriju tijekom ruskih zračnih napada na Ukrajinu, ali isključivo radi nadzora. Posljednjih dana dodatno je stavljena u pripravnost i protuzračna obrana. Nova situacija sada je ta da su po prvi put letjelice zaista oborene u poljskom zračnom prostoru. Samo u ponedjeljak pronađeni su ostaci drona na polju kukuruza u selu Polatycze blizu granice s Bjelorusijom. Državno odvjetništvo je priopćilo da dron nije nosio eksploziv i da je bio označen ćirilicom. Još je prerano reći je li riječ o vojnoj letjelici ili o dronu koji koriste krijumčari. Nitko nije ozlijeđen, piše focus.de.

Još u kolovozu jedan je dron pao na polje kod mjesta Osiny i eksplodirao. Ministarstvo obrane tada je govorilo o ruskoj vojnoj letjelici i optužilo Moskvu za provokaciju. Najozbiljniji incident dogodio se u studenom 2022., kada je u selu Przewodów na istoku Poljske pala raketa i usmrtila dvojicu muškaraca. Do sada je poznato da je najvjerojatnije riječ o zalutaloj ukrajinskoj protuzračnoj raketi. Službeno još nije razjašnjeno što se točno dogodilo. Sigurno je jedino da su dronovi povrijedili poljski zračni prostor u trenutku kada je Rusija izvodila masovne zračne napade na Ukrajinu. Poljska, članica EU i NATO-a, dijeli s Ukrajinom granicu dužu od 500 kilometara.

Glavno zapovjedništvo poljske vojske istaknulo je da je ovaj put, zbog velikog broja dronova, riječ o do sada neviđenom incidentu. “Ovo je čin agresije koji je predstavljao stvarnu prijetnju sigurnosti stanovništva”, navodi se u priopćenju. Ministar obrane Kosiniak-Kamysz već je u utorak izjavio da je obaranje dronova “opravdano”, ali da konačnu odluku o tome mora donijeti vojska. Dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica da u petak u susjednoj Bjelorusiji počinje rusko-bjeloruska vojna vježba “Zapad-2025”. Generalni inspektor njemačke vojske Carsten Breuer procjenjuje da će u Bjelorusiji sudjelovati oko 13.000 vojnika, a još 30.000 na ruskom teritoriju. Prema informacijama iz Minska, vježba je ipak smanjena u odnosu na prvotni plan i premještena iz zapadnog dijela zemlje prema unutrašnjosti kako bi se smanjile napetosti sa Zapadom. Poljska je, unatoč tome, najavila zatvaranje granice s Bjelorusijom zbog straha od provokacija.

Od početka ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022., Poljska i baltičke članice NATO-a strahuju da bi mogle biti uvučene u sukob. Kod prvih povreda zračnog prostora dronovima na istočnom krilu ostalo je nejasno radi li se o tehničkim pogreškama jer i sustavi protuzračne obrane mogu izbaciti bespilotne letjelice s kursa. Međutim, veliki broj dronova tijekom protekle noći upućuje na moguće zaoštravanje situacije na vanjskoj granici NATO-a. Europski vojni stručnjaci već neko vrijeme tvrde da Rusija želi testirati reakciju NATO-a i sijati sumnju u njegovu spremnost na djelovanje. Savez trenutačno za zaštitu poljskog zračnog prostora koristi nizozemske F-35 lovce, njemačke Eurofightere i sustave protuzračne obrane Patriot.

U prvom koraku Poljska bi vjerojatno zatražila konzultacije po članku 4. NATO-ova ugovora. Taj članak predviđa konzultacije kad neka država članica smatra da su ugroženi njezin teritorijalni integritet, politička neovisnost ili sigurnost. Članak 4. do sada je aktiviran sedam puta, posljednji put 24. veljače 2022., na dan ruskog napada na Ukrajinu, kada su ga zatražile Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Češka i Slovačka. Da bi Poljska aktivirala članak 5. i zatražila vojnu pomoć saveznika, za sada se smatra vrlo malo vjerojatnim budući da bi to nosilo ozbiljan rizik eskalacije. Članak 5. predviđa obvezu kolektivne obrane i propisuje da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.