Hip_Urednik
Negativan prirodni prirast u Federaciji BiH obilježio je i srpanj ove godine. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u ovom bh. entitetu u srpnju ove godine rođena je 1371 beba, a umrlo je 1718 stanovnika, što znači da prirodni prirast iznosi -347, a da je vitalni indeks 80. Negativan prirodni prirast zabilježen je u devet županija u Federaciji BiH, a samo je Zapadnohercegovačka županija iznimka. U ovoj županiji više je rođenih nego umrlih.
ZHŽ prednjači
Najveću razliku između rođenih i umrlih tijekom srpnja bilježi Tuzlanska županija, u kojoj je 97 više umrlih nego rođenih, slijedi Unsko-sanska županija koja je ostala bez 52 stanovnika te Hercegovačko-neretvanska s minusom od 40 stanovnika. U istom mjesecu Posavska županija i Zeničko-dobojska županija u minusu su za po 26 stanovnika, Srednjobosanska za 39, Sarajevska 32, Hercegbosanska 29, Bosansko-podrinjska 14, dok Zapadnohercegovačka županija bilježi plus od osam stanovnika. Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, u istom mjesecu ove godine zaključeno je 1114 brakova, dok je evidentirano 80 razvoda. Da Federacija BiH kontinuirano ostaje bez stanovnika, pokazuje podatak kako je u razdoblju siječanj – lipanj ove godine u ovom bh. entitetu rođeno 6786 beba, a umrlo je 10.160 stanovnika.
Najveća razlika između umrlih i rođenih zabilježena je tijekom ožujka, i to -665 stanovnika. U prošloj godini u FBiH je rođeno ukupno 15.375 djece, dok je u istom razdoblju umrlo 20.195 osoba, tako da je prirodni prirast stanovništva u toj godini bio minus 4820. Jedina županija koja je iz prošle godine izašla s više stanovnika nego što ih je imala na kraju 2023. godine je Zapadnohercegovačka. Naime, ranije objavljeni podaci Zavoda za statistiku Federacije BiH pokazuju kako je prirodni prirast bio negativan u devet županija, jedino je Zapadnohercegovačka županija imala pozitivan prirast. U ovoj županiji tijekom prošle godine rođeno je 922 djece, a umrla je 741 osoba, čime je bila za 181 stanovnika “u plusu”, dok su sve ostale županije iz prošle godine izašle “u minusu.”
Za sve veći broj djece u ovoj županiji velike zasluge imaju demografske mjere koje se iz godine u godinu proširuju te je ovo jedina županija koja je Zakonom o zaštiti obitelji s djecom definirala jedinstvenu mjesečnu naknadu u visini od 500 KM za treće i svako iduće dijete do djetetovih navršenih sedam godina života. Ova poticajna mjera rezultirala je time da broj obitelji s troje i više djece iz godine u godinu raste. Prema ranije objavljenim podacima, u listopadu 2022. godine, kada je počela primjena zakona, pravo na naknadu za treće i svako iduće dijete ostvarilo je 1642 djece, za godinu dana taj broj se povećao na 1802 djece, da bi sada porastao na 2066 te će se i ove godine, kako je nedavno za medije potvrdila dopredsjednica Vlade i ministrica financija ZHŽ-a Blagica Leko, rebalansom proračuna izdvajati dodatna sredstva na stavkama koje se odnose na primjenu Zakona o zaštiti obitelji s djecom.
Izdvojena sredstva
Podsjećanja radi, tekući prijenosi za potporu obiteljima s troje i više djece proračunom za 2025. godinu planirani su u visini od 12,000.000 KM, a već za prvih osam mjeseci ove godine isplaćeno je ukupno 8,114.000 KM. Uz ovu jedinstvenu naknadu, županija i jedinice lokalne samouprave izdvajaju sredstva za opremanje svakog novorođenog djeteta, a nezaposlene majke primaju rodiljsku naknadu u visini od 550 KM do navršene djetetove prve godine života.
Svu učenici u ovoj županiji već godinama imaju besplatne udžbenike, kao i prijevoz do škole i natrag. Osim toga što raste broj obitelji s više djece, u ovoj županiji se kontinuirano bilježi više rođenih nego umrlih. Tijekom prvih osam mjeseci ove godine u matične knjige rođenih upisano je 671 dijete, a kolovoz je bio rekordan jer je rođeno 101 dijete.
Powered by WPeMatico
