Hip_Urednik
Federalni zavod za programiranje razvoja ovog ljeta objavio je izvješće o razvijenosti jedinica lokalne samouprave (JLS) u Federaciji BiH za 2024. godinu, koje donosi detaljan pregled ekonomskog i društvenog stanja u općinama i gradovima.
Analiza je rađena prema pet ključnih pokazatelja – prihodi od poreza na dohodak po stanovniku, stopa zaposlenosti, kretanje stanovništva, udio starog stanovništva te obrazovna struktura radne snage. Kombinacija ovih pokazatelja pruža jasnu sliku ekonomske snage i demografskih trendova svake zajednice.
Sarajevo i dalje prednjači
Na vrhu liste visoko razvijenih općina i gradova i dalje se nalazi Općina Centar Sarajevo, a u istoj skupini su i Novo Sarajevo, Ilidža, Stari Grad, Novi Grad, Trnovo i Vogošća. Ove općine čine jezgru razvoja Sarajevskog kantona, potvrđujući višegodišnji trend koncentracije resursa i ekonomskih aktivnosti u glavnom gradu.
Čitluk bilježi stabilan rast
Među općinama koje su ostvarile značajan napredak posebno se ističe Općina Čitluk, zajedno s Dobojem-Jugom, Hadžićima, Tešnjom i Ilijašem. Ove zajednice prepoznate su kao regionalni ekonomski centri koji, iako ne dostižu razvijenost Sarajeva, pokazuju stabilan rast i potencijal za daljnji razvoj.
Napredak Čitluka temelji se na kombinaciji demografskih i ekonomskih pokazatelja – rast zaposlenosti, pozitivni fiskalni trendovi i ulaganja u lokalnu ekonomiju čine ga jednom od perspektivnijih hercegovačkih općina.
Srednje razvijeni i nerazvijeni
Veliki broj zajednica nalazi se u srednjoj skupini razvijenosti (Grupa III), među kojima su Zenica, Bihać, Visoko, Ljubuški, Travnik, Čapljina, Grude, Konjic i druge. Ove općine imaju prepoznat potencijal, no potrebna im je dodatna podrška kako bi zadržale stanovništvo i potaknule nova zapošljavanja.
S druge strane, Grupa IV okuplja nerazvijene općine poput Fojnice, Busovače, Stoca, Jajca, Zavidovića i Cazina, dok se u najkritičnijoj Grupi V nalaze izrazito nerazvijene zajednice – Domaljevac-Šamac, Ravno, Glamoč, Drvar, Bužim, Ključ, Bosansko Grahovo i druge, koje se suočavaju s depopulacijom i slabim fiskalnim kapacitetima.
Najveći pomaci i padovi
Grad Orašje ostvario je najveći rast, napredovavši za sedam mjesta zahvaljujući rastu prihoda od poreza na dohodak, dok je Novi Travnik skočio za četiri mjesta zbog jačanja obrazovne strukture radne snage. Grude, Ilijaš i Stolac također su napredovali, dok je Kupres zabilježio pad od 13 mjesta, uglavnom zbog ranijih metodoloških grešaka u evidenciji zaposlenosti.
Izazov regionalne neravnoteže
Podaci ukazuju na jasan jaz između urbanih i ruralnih sredina – dok glavni grad i veći regionalni centri bilježe stabilan rast, manje i udaljene općine suočavaju se s gubitkom stanovništva, starenjem populacije i ekonomskim stagnacijama.
Indeks razvijenosti ostaje ključni alat u prepoznavanju prioritetnih područja za državnu i županijsku potporu. Stručnjaci naglašavaju da je za smanjenje razlika potreban strateški pristup – jačanje lokalnih ekonomija, ulaganja u obrazovanje i otvaranje novih radnih mjesta.
Za Čitluk i slične općine koje već pokazuju uzlazni trend, ovakvi podaci predstavljaju potvrdu ispravnog smjera, ali i obvezu nastavka ulaganja kako bi se osigurala dugoročna održivost i razvoj.
Powered by WPeMatico
