Hip_Urednik
Iako se povrtne gredice najčešće vežu uz proljeće i ljeto, postoje kulture koje bez problema podnose niske temperature i mogu prezimiti na otvorenom. Takvo povrće omogućuje raniji urod u proljeće te produžuje sezonu svježih domaćih namirnica. Otkrivamo sedam vrsta povrća koje je dovoljno izdržljivo da preživi zimu u vrtu.
Kelj: Ova otporna kupusnjača podnosi i najniže temperature. Nakon mraza listovi postaju slađi i mekši, pa je kelj često ukusniji zimi nego u toplijem dijelu godine. Zbog svoje otpornosti jedno je od najpouzdanijih povrća za zimski vrt.
Prokulice: Još jedna kupusnjača koja bez poteškoća prezimljuje. Male glavice ostaju čvrste i nakon snijega, a brati ih se može postupno, sve do ranog proljeća. Posebno su cijenjene jer dulje zadržavaju svježinu nego većina drugog zimskog povrća.
Raštika: Tradicionalno mediteransko povrće koje je sve popularnije i u kontinentalnim vrtovima. Raštika dobro podnosi zimu, a listovi se beru postupno tijekom cijele sezone. Zahvaljujući snažnom korijenu i otpornim listovima, gotovo nikad ne strada od mraza.
Špinat: Iako djeluje nježno, špinat je iznenađujuće izdržljiv. Ako se posije u jesen, prezimit će pod snijegom i biti spreman za brzu berbu čim zatopli. Zbog brzog rasta idealan je za produženje sezone i rano proljetno zelenilo.
Poriluk: Njegovo dugačko bijelo stablo i zeleni listovi podnose niske temperature, a berba je moguća tijekom cijele zime. Poriluk postaje slađi nakon nekoliko mrazeva. Može se vaditi po potrebi, što ga čini vrlo praktičnim za zimsku kuhinju.
Češnjak: Najčešće se sadi u kasnu jesen, a zimu provodi u zemlji. Do proljeća se razvija i spreman je za vađenje početkom ljeta. Njegova otpornost i dug rast čine ga nezaobilaznim u svakoj vrtnoj gredici.
Peršin (korijen i list): Peršin je dvojnog karaktera: listovi se mogu brati i tijekom blage zime, dok korijen ostaje zaštićen u zemlji sve do vađenja u proljeće. Njegova dugotrajnost i svestranost čine ga jednim od najkorisnijih začinskih i povrtnih kultura.
Powered by WPeMatico
